Arheolozi su na lokalitetu Pompeja pronašli dokaze da se život u razorenom gradu ipak vratio nakon katastrofalne erupcije Vezuva 79. godine. Iako je tadašnji rimski grad, u kojem je prije nesreće živjelo više od 20 000 stanovnika, bio gotovo sravnjen, istraživači sada vjeruju da su se neki preživjeli – osobito oni koji nisu imali sredstva za novi početak drugdje – vratili među ruševine.
„Sudeći prema arheološkim podacima, riječ je o neformalnom naselju u kojem se živjelo u iznimno skromnim uvjetima, bez uobičajene infrastrukture i usluga rimskoga grada”, stoji u priopćenju tima. Pretpostavlja se da su im se pridružili i novi doseljenici u potrazi za utočištem i vrijednostima koje su nekadašnji stanovnici ostavili iza sebe.
Gabriel Zuchtriegel, ravnatelj arheološkog parka, objašnjava: „Zahvaljujući novim iskopavanjima slika je sada jasnija: poslijeratni Pompeji nisu više grad, nego krhka, siva nakupina – svojevrsna favela među još uvijek prepoznatljivim ruševinama nekoć veličanstvenog naselja.”
Dok su se gornji katovi kuća ponovno koristili za stanovanje, prijašnji prizemni prostori preuređeni su u podrume s pećima i mlinovima. Ipak, taj je improvizirani život potrajao tek nekoliko stoljeća; područje je potpuno napušteno u 5. stoljeću.
Prvi tragovi ponovne okupacije zamijećeni su i ranije, no, kako ističe Zuchtriegel, „u žurbi da se dođe do raskošnih fresaka i očuvanih domova, ti su sitni dokazi često bili pometeni bez ikakve dokumentacije”. Pritom je razorna erupcija i spektakularno očuvanje grada „monopoliziralo sjećanje” na Pompeje.
Procjenjuje se da je u erupciji poginulo između 15 i 20 % stanovnika, ponajviše od toplinskog šoka nakon što je golemi oblak plinova i pepela prekrio grad. Debeli sloj vulkanskog pepela zatim je zapečatio Pompeje, očuvavši zgrade, predmete, pa čak i tijela stradalih sve do ponovnog otkrića u kasnom 16. stoljeću.
Danas su Pompeji, pod zaštitom UNESCO-a, drugo najposjećenije turističko odredište u Italiji, odmah iza rimskog Koloseja. Prošle ih je godine razgledalo oko 4,17 milijuna posjetitelja. Od ukupnih 22 hektara antičkog grada, otprilike trećina i dalje leži ispod slojeva pepela.