Norveška je na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Cortini osvojila čak 18 zlatnih i ukupno 41 medalju, ponovno potvrdivši status neprikosnovene sile unatoč populaciji od svega 5,6 milijuna stanovnika.
Ključ uspjeha skriva se u nacionalnoj strategiji dječjeg sporta utemeljenoj na viziji „Radost sporta za sve”. Djeca do 12. godine ne ulaze u službena natjecanja niti ih se tjera na ranu specijalizaciju. Rano procvjetali talenti ne dobivaju prednost pred onima koji sazrijevaju kasnije, a sustav trajno ulaže kako bi svim mališanima omogućio bavljenje sportom.
Rezultati govore sami za sebe: 90 % norveške djece redovito je tjelesno aktivno, a i među tinejdžerima taj udio ostaje iznad 70 %. Za usporedbu, britanska izvješća pokazuju da manje od polovice djece ondje dostiže osnovnu dnevnu razinu kretanja, uz sve veće odustajanje kako odrastaju.
„Najveća motivacija djeci da se bave sportom jest to što to rade s prijateljima i pritom se dobro zabavljaju”, ističe direktor elitnog sporta Tore Øvrebø, pitajući se zašto se drugi sustavi više trude otpisati nego razvijati mlade.
Norveški model također uključuje školske zimske dane skijanja i obiteljske vikende na stazama, čime se izbjegava bolna podjela na „talente” i one koji, nakon promašenog dodavanja, zauvijek sjede na klupi. Sustav, ukratko, „igra na duge staze”, potvrđujući da djeci nije potrebno od pete godine usvajati lekciju kako je sport „težak i da se za uspjeh mora patiti”.