Samo nekoliko sati prije nego što će se objaviti dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, u Oslu raste nervoza: većina poznavatelja procesa uvjerena je da Donald Trump neće biti laureat, a norveški političari razmišljaju o mogućim posljedicama po odnose sa Sjedinjenim Državama.
Norveški odbor za dodjelu Nobela, petočlano tijelo neovisno o vladi, odluku je donio još u ponedjeljak – prije nego što je sklopljeno američko posredovano primirje između Izraela i Hamasa. S obzirom na vremenski okvir i sastav odbora, analitičari smatraju da je Trumpova pobjeda „krajnje malo vjerojatna”, pa se u političkim krugovima otvoreno govori o mogućem napadu gnjeva iz Washingtona.
„Moramo biti spremni na sve”, upozorava čelnica Socijalističke ljevice Kirsti Bergstø. „Donald Trump vodi SAD u ekstremnom smjeru, napada slobodu govora, raspoređuje maskiranu tajnu policiju koja uhićuje ljude usred bijela dana i guši institucije i sudove. Kad je predsjednik toliko nestabilan i autoritaran, naravno da se moramo pripremiti na sve.” Dodaje kako vlada nema nikakav utjecaj na Odbor, „ali nisam sigurna da Trump to zna”.
Bivši američki predsjednik godinama javno tvrdi da zaslužuje Nobelovu nagradu – priznanje koje je 2009. dobio Barack Obama. U srpnju je, prema norveškim medijima, nazvao Jensa Stoltenberga ne bi li se raspitao o šansama, a na sastanku UN-a prošlog mjeseca hvalio se da je „zaustavio sedam ratova” i zaključio: „Svi kažu da bih trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir.”
Predsjednik norveških Zelenih Arild Hermstad ističe da se ugled priznanja temelji upravo na neovisnosti Odbora: „Nagrade se stječu dugotrajnim zalaganjem, a ne ispadima na društvenim mrežama niti zastrašivanjem. Dobro je što je Trump podržao posljednji dogovor o prekidu vatre u Gazi, ali jedna zakašnjela gesta ne briše godine poticanja nasilja i podjela.”
Direktor Norveškog nobelovog instituta Kristian Berg Harpviken potvrdio je da je odluka konačna. „Odbor djeluje potpuno neovisno”, kaže, premda priznaje da činjenica kako članove imenuje parlament ponekad stvara pogrešan dojam politizacije.
Politički analitičar Harald Stanghelle procjenjuje da bi, u slučaju razočaranja, Trump mogao odgovoriti carinama, pritiskom za veće izdvajanje Norveške u NATO-u, pa čak i proglašenjem zemlje „neprijateljskom”. „On je toliko nepredvidiv. Teško mu je objasniti da je Odbor stvarno neovisan.”
Među favoritima se, prema ravnateljici Instituta za istraživanje mira Nini Græger, spominju Sudanske hitne mreže za pomoć, Odbor za zaštitu novinara te Međunarodna liga žena za mir i slobodu. „Trump zaslužuje priznanje za napore oko Gaze, no prerano je reći hoće li prijedlog dovesti do trajnog mira. Njegovo povlačenje iz međunarodnih institucija i narušavanje demokratskih prava kod kuće teško se uklapaju u Nobelovu oporuku.”
Ako se, protiv svih očekivanja, Trump ipak nađe na pobjedničkom postolju, Stanghelle vjeruje da bi to bilo „najveće iznenađenje u povijesti Nobelove nagrade za mir”.
