Znanstvenici su prvi put zabilježili dramatičan prizor: velešišmiš (Nyctalus lasiopterus), najveća europska vrsta šišmiša, ulovio je, usmrtio i pojeo crvendaća – sve to u neprekidnom letu.
Istraživači su u južnoj Španjolskoj opremili šišmiše sićušnim „ruksacima” sa senzorima za visinu, ubrzanje i zvuk. Podaci s dva jedinka otkrili su pokušaje napada na selice, a jedan je završio uspješnim lovom.
• Uspon: šišmiš se popeo na 1,2 km visine. • Potjera: ptica je, vjerojatno tek u zadnji čas, krenula u strmoglavi bijeg; slijedila je potjera duga više od kilometra. • Završan ugriz: mikrofon je zabilježio 21 krik crvendaća i posljednji vrisak pri tlu. • Obrok u letu: 23 minute trajali su zvukovi žvakanja dok je šišmiš zadržavao visinu.
„Fascinantno je da šišmiši ne samo da mogu uloviti pticu, nego je i ubiti te pojesti tijekom leta”, istaknula je dr. Laura Stidsholt s Aarhuškog sveučilišta. Dodala je da crvendać teži otprilike polovicu mase samog šišmiša: „Bilo bi to kao da ja u trku uhvatim i pojedem životinju od 35 kilograma.”
Noćne selidbe milijardi ptica odvijaju se na visinama gdje lovi velešišmiš. Još prije 25 godina dr. Carlos Ibáñez iz Doñane pronašao je ptičje perje u guanu te vrste i pretpostavio da ptice čine važan dio jelovnika u periodima prije hibernacije i u proljeće. Skepticizam je potrajao sve dok novi snimci nisu pružili nedvojben dokaz.
Analiza odbačenih ptičjih krila – otkrivenih ispod mjesta lova – pokazuje da šišmiši najprije odgrizu krila kako bi smanjili masu i otpor, a zatim pomoću kožnate opne između stražnjih nogu kao u vreći pojedu ostatak plijena.
„Šišmiš je doslovno u ‘stealth modu’. Noć je, ptica ga ne vidi, a ne čuje ni ultrazvuk”, opisala je Stidsholt. Ipak, priznaje da je prizor izazvao mješovite osjećaje: „S ljudske strane nije mi bilo ugodno, ali riječ je o vrlo rijetkoj vrsti koja zbog suša i požara jedva opstaje pa joj je dobar obrok itekako potreban.”
Voditeljica studije Elena Tena dodaje: „Iako budi empatiju prema plijenu, to je dio prirode.”
Otkriveno ponašanje baca novo svjetlo na prehranu šišmiša i otvara pitanje koliki utjecaj imaju na populacije malih pjevica tijekom migracija. Rezultati su objavljeni u časopisu Science.