Kada je Adelaide krajem siječnja zabilježio najtopliju noć otkako postoje mjerenja – termometar je u 6.49 sati pokazivao čak 34,1 °C – australski su se istraživači zapitali narušava li ekstremna toplina naš san više nego što slutimo.
„We started wondering whether some of this could be explained by loss of sleep, or poor quality sleep”, rekao je voditelj programa za zdravlje spavanja na Sveučilištu Flinders Bastien Lechat. Dosadašnji rad njegova tima pokazao je da veće noćne temperature skraćuju trajanje sna i remete ritam odlaska na počinak, ali nova otkrića sugeriraju još ozbiljniju posljedicu – porast epizoda opstruktivne apneje u snu.
Ključni nalazi
• Globalno apneja već pogađa oko milijardu ljudi, a topliji planet mogao bi taj broj znatno povećati.
• Petogodišnje praćenje 67 558 stanovnika iz 17 europskih zemalja putem senzora ispod madraca otkrilo je da se na vrhuncu toplinskog vala učestalost apneja povećava za 13 %. Svaki dodatni stupanj u noćnoj temperaturi donosi još 1,1 % epizoda, a opasnost raste kada je i vlaga visoka.
• Projekcije prema kojima će se prosječna globalna temperatura do 2100. povisiti za 2,1–3,4 °C ukazuju na mogućnost 1,2- do 3-strukog povećanja prevalencije apneje.
• Podaci s pametnih satova 51 842 ispitanika iz 313 kineskih gradova pokazuju da porast dnevne temperature za 10 °C donosi 8,4 % više epizoda apneje.
• Rizik je najveći za siromašnije zajednice bez klimatizacije.
„These results are an important wake-up call”, upozorava Lechat i dodaje: „What is concerning too is that this increase in sleep burden will disproportionately worsen existing health disparities. For those with lower socioeconomic status, we may have underestimated the true effect.”
Zašto vrućina guši san
Visoke temperature otežavaju hlađenje tijela, pa je san plići i isprekidan – upravo u takvim fazama apneja najlakše nastupa. Vrućine mijenjaju i ponašanje: potiču veći unos alkohola, lošiju prehranu i manju tjelesnu aktivnost, sve priznate rizične čimbenike za razvoj apneje.
Znanstvenici stoga poručuju da ublažavanje klimatskih promjena, ali i širenje pristupa klimatiziranim prostorima, postaje pitanje javnog zdravlja. U suprotnom, milijuni bi mogli svake tople noći ostajati bez daha – doslovno.