Oleksandra Matvijčuk, voditeljica ukrajinskog Centra za građanske slobode i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2022., oštro je kritizirala nacrt američko-ruskog mirovnog prijedloga koji predviđa opću amnestiju za sve zločine počinjene tijekom invazije na Ukrajinu.
„Treba nam mir, ali ne stanka koja Rusiji pruža priliku da se povuče i pregrupira”, poručila je pravnica iz Kijeva, upozorivši da bi takva odredba potaknula i druge autoritarne lidere da napadaju susjede, uvjereni da im se na kraju neće suditi.
Problematična klauzula 26 U procurjelom dokumentu od 28 točaka posebno spornom smatra klauzulu 26 koja glasi: „Sve strane uključene u ovaj sukob dobit će potpunu amnestiju za svoje postupke tijekom rata i odriču se budućih potraživanja.” Matvijčuk tvrdi da bi to „uništilo međunarodno pravo i Povelju UN-a”, stvarajući presedan po kojem se agresija i masovna kršenja ljudskih prava nagrađuju teritorijem.
Ukrajinski protuprijedlog od 19 točaka amnestiju je izbacio, no pregovori se nastavljaju sljedeći tjedan, kada u Moskvu stiže posebni izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff. Kremlj zasad odbija bilo kakve izmjene, pa u Kijevu raste bojazan da bi Washington mogao pokušati nametnuti uvjete prihvatljive Moskvi.
Teritorijalne ustupke Matvijčuk također smatra opasnima. Prema ruskom prijedlogu, Ukrajina bi se odrekla Kramatorska, Slovjanska i oko 30 % istočne Donjecke oblasti. „Bilo bi naivno misliti da je Putin izgubio stotine tisuća vojnika zbog malih ukrajinskih gradova koje većina Rusa ne bi pronašla na karti”, istaknula je, dodajući da je stvarni cilj Kremlja podčiniti cijelu Ukrajinu.
NATO-like sigurnosna jamstva Dobitnica Nobela smatra da trajni mir može osigurati samo ulazak Ukrajine u NATO ili skup mjera „jednake snage kao članak 5”, kojim Savez jamči kolektivnu obranu. Ukrajina, kaže, zahvaljujući ratnom iskustvu može bitno ojačati zapadni savez.
Zaboravljenih šest milijuna ljudi Matvijčuk podsjeća i na oko šest milijuna Ukrajinaca, među njima 1,5 milijuna djece, koji žive na okupiranim područjima. „Ruska okupacija znači mučenje, silovanja, filtracijske logore i masovne grobnice, a u planu nema ni riječi o tim ljudima”, upozorila je.
Prijedlog spominje tek neodređenu obvezu Moskve i Washingtona da „ukinu sve diskriminatorne mjere i zajamče prava ukrajinskim i ruskim medijima i obrazovanju”. Prema riječima Matvijčuk, to je daleko od potrebnih mehanizama nadzora i kažnjavanja odgovornih za ratne zločine.
„Ako agresor ne bude kažnjen, poruka je jasna: možete napasti susjeda, pobiti civile i na kraju biti nagrađeni”, zaključila je Matvijčuk, pozivajući Zapad da miru pristupi s jednakom dozom pravde i sigurnosti.
