Američki fizičar John Martinis – jedan od trojice laureata Nobelove nagrade za fiziku 2025. – ovih je dana s osmijehom odbacio tvrdnje da vuče podrijetlo iz Grčke i jasno poručio: „Ja nisam grčko-američkog podrijetla, nego hrvatskog.”
Martinis je nagradu podijelio s kolegama Johnom Clarkeom i Michelom Devoretom za pionirsko otkriće makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu. Time se pridružio plejadi znanstvenika hrvatskih korijena ovjenčanih Nobelom – uz Vladu Preloga, Lavoslava Ružičku i Ivu Andrića.
Zbunjeni prezimenom Prvi su ga „prisvojili” grčki mediji, oslonjeni na fonetsku sličnost prezimena. No članovi internetske zajednice iz Komiže brzo su reagirali: Martinisi su stara viška obitelj čiji su se potomci razasuli po svijetu. „John Martinis je sin Ive i unuk Mate (Matta) Martinisa”, podsjetili su Komižani.
Sam Nobelovac objašnjava da mu je otac Ivo rođen u Komiži, a djed Mate otputovao je u Sjedinjene Države kada je Ivo imao deset godina. Iako ne isključuje mogućnost dalekih miješanja populacija na jadranskoj obali, naglašava da bi eventualna grčka nit ségla „čak 400 godina unatrag”.
Radost otkrića važnija od nagrada „Znanost radiš zbog radosti otkrića… nagrada nije motiv, ali, budimo iskreni, lijepo ju je primiti”, priznaje Martinis. Kao pionir kvantnog računarstva vodio je Googleov laboratorij Quantum AI do 2020. i sudjelovao u eksperimentu iz 2019. s kojim je Google proglasio „kvantnu nadmoć” – rješavanje zadatka nedostižnog i najvećem klasičnom superračunalu.
Danas vodi vlastitu malu tvrtku i kaže da mu upravo ta sloboda omogućuje da „razmišlja šire, bez politike velikih korporacija”.
Što donosi kvantno doba? Martinis vjeruje da je praktično kvantno računalo „na dohvat ruke”. Najizglednije prve primjene vidi u simulacijama atoma i molekula, razvoju novih materijala te dizajnu naprednih tranzistora – područjima koja bi mogla preobraziti medicinu i industrijsku proizvodnju. Posebno ističe potencijal zamjene rijetkih sirovina, poput kobalta u baterijama, pristupačnijim materijalima dizajniranima uz pomoć kvantnih simulacija.
„Ako dobijemo računalo iznimne snage, tko zna što će se dogoditi… mogućnosti su neograničene”, poručuje novi nobelovac – sada i službeno „naš čovik” iz Komiže.