Viši upravni sud u Schleswig-Holsteinu presudio je da softverska nadogradnja koju je Volkswagen uveo nakon dizel-skandala nije u skladu s pravom Europske unije. Ključni je sporni dio nadogradnje tzv. „termalni prozor” – program koji pri nižim temperaturama smanjuje pročišćavanje ispušnih plinova, što rezultira većim emisijama štetnih tvari.
Presuda još nije pravomoćna; o žalbi će odlučivati Savezni upravni sud. No odvjetnički uredi specijalizirani za ovakve slučajeve procjenjuju da bi odluka, postane li konačna, mogla zahvatiti oko 10 milijuna vozila diljem Europe. Problem ne bi stao samo na Volkswagenovu grupu – potencijalno su obuhvaćeni modeli Audija, BMW-a, Mercedesa, Škode, Toyote, Volva, Fiata, Renaulta i drugih proizvođača.
Mogući scenarij uključuje masovne opozive, zabrane vožnje spornih automobila i val tužbi vlasnika protiv proizvođača. Stručnjaci upozoravaju i na „domino efekt”: slične bi presude mogle uslijediti i u drugim članicama EU-a, što bi dodatno uzdrmalo europsko tržište automobila.
Za kupce se, pak, nazire prilika. Ako proizvođači počnu povlačiti ili ubrzano prodavati problematične dizelaše, cijene rabljenih vozila mogle bi znatno pasti – što bi osobito moglo privući kupce iz zemalja s nižom kupovnom moći, uključujući Hrvatsku. Ipak, pravnici podsjećaju da u slučaju povrata vozila proizvođaču kupci ne dobivaju puni iznos, jer se odšteta umanjuje za već ostvarenu korist korištenja.
Kako god završio ovaj pravni maraton, jasno je da deset godina nakon izbijanja afere dizelski motori ponovno potresaju europsku automobilsku industriju – a posljedice bi se mogle osjećati i na hrvatskim cestama.