U Hrvatskoj se na svakih tisuću sklopljenih brakova razvede njih oko 300, a najčešće se rastaju supružnici stari između 30 i 39 godina koji su zajedno desetak do petnaest godina. Ti su podaci iznova odjeknuli na početku Tjedna psihologije u Osijeku, gdje su stručnjaci kroz dva predavanja – „Poslije razvoda ili prekida: razgovori koje svi vodimo, ali rijetko naglas” i „Pojmovnik dejtanja generacije Z” – predočili kako se ljubavni odnosi mijenjaju u 21. stoljeću.
Psihologinja Obiteljskog centra Osječko-baranjske županije Sarah Sarić istaknula je da se razlozi rastave postupno pomiču od klasičnih „okidača” poput ovisnosti, preljuba ili nasilja prema – naizgled benignom – osjećaju nekompatibilnosti. Parovi sve češće zaključuju da se jednostavno „ne uklapaju” i upravo to navode kao glavni razlog prekida.
Razvod ipak ostaje jedan od najstresnijih životnih događaja – odmah nakon smrti bračnog partnera. Sarić upozorava da tugovanje poslije razvoda izgleda drukčije od žalovanja za pokojnim bližnjim: „Riječ je o procesu u kojem se, uz gubitak osobe, raspada i cijeli identitet koji smo gradili unutar braka.”
Stručnjaci sugeriraju da porast razvoda zbog nekompatibilnosti odražava širu društvenu promjenu: suvremeni partneri traže emocionalno ispunjenje i osobni razvoj, a manje trpe odnose koji ne odgovaraju tim očekivanjima. Istodobno, generacija Z koja tek ulazi u ozbiljnije veze koristi vlastiti „pojmnik dejtanja”, što dodatno mijenja dinamiku spojeva i formiranja parova.
Dok se trendovi mijenjaju, psiholozi naglašavaju važnost otvorenog razgovora, ranog traženja stručne pomoći i realnog postavljanja zajedničkih ciljeva – prije nego što „nismo jedno za drugo” postane nepremostiva presuda za brak.