Viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Nikola Biliškov upozorava da danas više ne govorimo o „skepticima”, nego o poricateljima klimatskih činjenica.
„Svi su znanstvenici po definiciji skeptici; ono s čime se borimo jest namjerno iskrivljavanje znanstvenih spoznaja”, naglasio je Biliškov, dodajući da se pojedinci s akademskim titulama bave „pseudoznanstvenim objedama”, dok ih matične institucije i dalje toleriraju.
Katastrofalne političke odluke
Prema njegovim riječima, poricatelji posjeduju golemu političku i ekonomsku moć. Kao najvidljiviji primjer navodi Donalda Trumpa, koji je dvaput povukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma i ukidao sredstva za ključna istraživanja, uključujući opservatorij Mauna Loa. „Ne možemo riješiti klimatsku krizu ako ne pratimo podatke, ali to je, čini se, način na koji Trump ‘rješava’ problem”, kaže Biliškov, podsjećajući na nedavne poplave u Teksasu koje su pogodile stanovnike nakon rezova u meteorološke službe.
Znanost, politika i javnost
Znanstvenici pružaju podatke, političari bi trebali donositi odluke, no pregovori, tvrdi sugovornik, često završavaju „nezadovoljavajućim rješenjima”, što potiče nepovjerenje i prema znanosti i prema politici. Zato sve veći broj stručnjaka ulazi u otvoreni aktivizam, a zajednički projekti s umjetnicima i novinarima postaju nužni kako bi poruke stigle do javnosti.
Biliškov upozorava na agresivno lobiranje fosilnih kompanija i rastući uspon ekstremne desnice, zbog čega čak i postojeće pozitivne politike padaju u drugi plan.
Nevladin sektor pod pritiskom
Kada su u pitanju ekološke udruge, stanje je „otužno”. „Mnoge su praktički ucijenjene fondovima iz kojih dobivaju novac, postale su nekritički provoditelji politika svojih financijera”, kaže znanstvenik. Iznimku vidi u skupinama koje odbijaju državna i korporativna sredstva, ali dodaje da su im resursi ograničeni pa teško pokrivaju sve teme.
Uloga pape i povlačenje Grete
Neočekivani poticaj, napominje, stigao je iz Vatikana: enciklike pape Franje te nova „misa za spas Zemlje” koju je uveo papa Lav XIV. ističu moralnu dimenziju klimatske krize. Što se tiče Grete Thunberg, smatra da se „pametno povukla” nakon što je shvatila da je političari koriste za vlastiti PR. „Trebamo novo lice koje će pokrenuti pokret sličnog dosega”, kaže.
Kako govoriti o klimi
Biliškov poziva medije da izbjegavaju pretjerani katastrofizam jer stalne loše vijesti izazivaju psihički zamor. „Najbolje što možemo učiniti jest dijeliti osobna iskustva i nadu”, poručuje.
Planovi za budućnost
Inicijativa Znanstvenici za klimu trenutačno je, kaže, „u fazi zamora”, ali Biliškov planira „reanimaciju” projekta i okupljanje nove grupe stručnjaka. Kao ambasador Klimatskog pakta EU želi iskoristiti svoje komunikacijske vještine i široku mrežu suradnika da bi pridonio rješavanju klimatske krize.
„Znanstvenik mora biti društveno aktivan”, zaključuje Biliškov, uvjeren da je osobno angažiranje ključno za izgradnju pravednijeg i održivijeg društva.
