Redovito kretanje tijekom odrasle dobi dramatično smanjuje vjerojatnost prerane smrti, pokazuje opsežna meta-analiza 85 ranijih studija koja je obuhvatila milijune ispitanika.
• Osobe koje su cijeli život bile fizički aktivne imale su 30–40 % manji rizik od smrti od bilo kojeg uzroka. • Sudionici koji su u nekom trenutku pojačali razinu aktivnosti, iako nisu dostigli preporučene vrijednosti, snizili su rizik za 20–25 %. • Najveće iznenađenje donio je podatak da je prelazak iz potpunog sedentarnog stila u bilo koji oblik redovite aktivnosti smanjio izglede za preranu smrt za 22 % u odnosu na one koji su ostali neaktivni.
Autori, među kojima su i istraživači sa Sveučilišta Queensland, napominju da nekoliko bioloških procesa može stajati iza zaštitnog učinka: „Nekoliko mehanizama može objasniti smanjeni rizik smrtnosti kod visoke tjelesne aktivnosti, poput poboljšanja tjelesne funkcije i protuupalnih učinaka.”
Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje odraslima 150–300 minuta umjerene ili 75–150 minuta snažne tjelovježbe tjedno, odnosno kombinaciju obiju razina intenziteta. Primjeri umjerenih aktivnosti su brzo hodanje, energično čišćenje doma ili vožnja bicikla 16–20 km/h, dok se snažnima smatraju planinarenje, trčanje brže od 10 km/h, nogomet, košarka ili tenis.
Ključno je, zaključuju istraživači, da se zdravstveni benefit ostvaruje u bilo kojoj životnoj dobi: nikada nije prekasno za uvesti redovito kretanje i produžiti si život.