Šestodijelna špijunska drama „Unfamiliar” za manje od mjesec dana prikupila je više od 20 milijuna pregleda i ušla među najgledanije neengleske naslove na Netflixu. Serija prati bračni par Meret i Simona Schäfera, bivše agente Savezne obavještajne službe (BND) koji pod lažnim identitetima vode tajno skrovište u Berlinu. Dolazak ruskog operativca Josefa Koleeva pokreće lavinu zakulisnih igara u kojima se prepliću državni i bračni tajni.
Iako ekranske Schäferove bez zadrške upadaju u bolničke baze podataka, provaljuju u marokanske palače i hakiraju taksije, stvarni BND poznat je po strogoj proceduri i ograničenim ovlastima. Upravo ta razlika – služba na papiru koju sputavaju zakoni i služba na ekranu koja riskira sve – očarala je publiku, ali i otvorila staro pitanje: treba li njemačkim špijunima dati duži povodac?
Prvi put je televizijskoj ekipi dopušteno snimanje unutar sjedišta BND-a u berlinskoj četvrti Moabit, no producenti tvrde da ideju nisu razvili „po narudžbi” službe; koncept je, kažu, postojao više od dvije godine prije nego što su uopće zatražili pristup zgradi. BND je surađivao kao savjetnik, ali bez prava veta nad scenarijem.
U stvarnom svijetu Berlin se već sprema olabaviti uzde: vlada kancelara Friedricha Merza ove je godine povećala BND-ov proračun za otprilike 26 %, na 1,51 milijardu eura. U jesenskoj sjednici Bundestaga očekuje se rasprava o izmjenama zakona kojima bi se službi omogućilo aktivno odvraćanje kibernetičkih napada, obaranje sumnjivih dronova „odgovarajućim sredstvima”, šire korištenje softvera za prepoznavanje lica te dulje čuvanje prikupljenih podataka.
Sadašnji propisi dopuštaju agentima da se ubace u informatički sustav stranog aktera koji priprema napad na njemačke institucije, ali ne i da ga sabotiraju – primjerice brisanjem podataka ili gašenjem servera. Ako parlament odobri izmjene, ta bi se linija mogla pomaknuti.
„Kao obavještajna služba moramo paziti da ne postanemo previše predvidljivi, jer će nam protivnici tada samo proučiti njemačke zakone i točno znati što smijemo”, upozorava glasnogovornik BND-a Martin Heinemann.
Povijesni oprez nije slučajan. BND je 1956. nastao iz Gehlenove organizacije, formirane pod nadzorom američke vojske radi nadziranja Sovjeta. Strah od obnovljenog militarizma i naslijeđe nacizma potaknuli su strogu podjelu ovlasti između policije i tajnih službi. „Njemačka povijest stvorila je zazor prema koncentraciji moći u rukama obavještajaca; to nije usporedivo sa zemljama drukčijeg povijesnog tereta”, podsjeća povjesničar Bodo Hechelhammer, dugogodišnji zaposlenik same službe.
Hoće li „Unfamiliar” uljepšati imidž BND-a ili samo pojačati dojam da je riječ o tromom mastodontu, ostaje otvoreno. Za sada je sigurno tek to da su televizijski špijuni Nijemcima dali novi materijal za staru debatu o balansu između sigurnosti i građanskih sloboda.
