Prazne police u belgijskim i drugim europskim ljekarnama postale su svakodnevica, a problem kronične nestašice lijekova prerastao je u jedno od najvećih javnozdravstvenih iskušenja Unije.
Prema najnovijoj reviziji Europskoga revizorskog suda (ECA), svih 27 država članica prijavilo je od 2022. do 2024. ukupno 136 kritičnih nestašica – od antibiotika do terapije za srčani udar. Kritični manjak znači da na tržištu nema zamjenskog lijeka.
„Često istodobno postoji nestašica nekoliko desetaka lijekova, što nam uvelike otežava život“, opisuje svakodnevicu briselski ljekarnik Didier Ronsyn. Sličan pritisak osjećaju i pacijenti, koji se suočavaju s odgodama terapija i dodatnim stresom.
Azija drži 70 % ključnih sastojaka
ECA u izvješću upozorava da je EU pretjerano ovisna o azijskim proizvođačima – čak 70 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka dolazi iz tog dijela svijeta. Posebno su pogođeni lijekovi protiv bolova poput paracetamola i ibuprofena te pojedini antibiotici i salbutamol, inhalator za astmu poznat pod robnom markom Ventolin.
Uz lanac opskrbe, problem pojačavaju i razlike u cijenama unutar EU-a. Olivier Delaere, izvršni direktor belgijskog veletrgovca Febelco, objašnjava da proizvođači radije isporučuju tržištima koja plaćaju više: „Proizvođači imaju tendenciju isporučivati više zemljama koje plaćaju više, a tek granično onima koji su postigli niže cijene.“ Zbog različitih nacionalnih pakiranja i odobrenja, prelijevanje zaliha među državama dodatno poskupljuje i komplicira logistiku, pa se javljaju „lokalne nestašice“ – lijeka nema u jednoj, a ima u susjednoj zemlji.
Ljekarnici troše sate na potragu
Febelco godišnje zaprimi oko milijun poziva kupaca, a 70 % njih odnosi se upravo na nestašice. Ronsyn procjenjuje da na telefoniranje i provjeru zaliha potroši sat vremena dnevno: „Teško je i za pacijenta, koji bi mogao biti pomalo u strahu kada ne dobije svoje lijekove na vrijeme.“ Prema udruženju PGEU, farmaceuti u EU-u sada prosječno izdvajaju 11 sati tjedno kako bi se nosili s nestašicama.
Bruxelles traži spas u zakonima
Europska komisija u ožujku je predložila „zakon o kritičnim lijekovima“ koji bi trebao potaknuti povratak proizvodnje u Europu i smanjiti fokus na najnižu cijenu pri javnoj nabavi. U srpnju je predstavila i „strategiju zaliha“ radi zajedničkog osiguravanja rezervi tijekom krize. Komisija vjeruje da će nove mjere „značajno pomoći u rješavanju problema“, no prijedlozi još prolaze dugotrajne pregovore s Europskim parlamentom i državama članicama.
Ronsyn, čija ljekarna gleda na zgradu Komisije, ostaje skeptičan: „Pokušavaju pronaći rješenja, ali to je uvijek vrlo sporo… Vjerojatno ćemo jednog dana stići tamo, ali zasad je komplicirano.“