Fibrilacija atrija pogađa oko 1 % populacije i, prema riječima kardiologinje dr. Paule Juričić, često prolazi potpuno neprimijećeno do rutinskog pregleda.
„Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija koja pogađa oko 1 % populacije”, navodi liječnica u videu objavljenom na društvenim mrežama. Najčešće se otkrije slučajno, kada liječnik tijekom mjerenja pulsa ili auskultacije osjeti nepravilne otkucaje pa naknadni EKG potvrdi dijagnozu.
Simptomi, kad se pojave, mogu biti:
• palpitacije – osjećaj ubrzanog ili nepravilnog lupanja srca; • kratkoća daha; • rjeđe vrtoglavica ili gubitak svijesti.
Zašto je ova aritmija toliko opasna?
Dr. Juričić objašnjava da u fibrilaciji atrija gornje srčane komore „trepere” brzinom i do 300 impulsa u minuti, dok tzv. „osigurač” između atrija i ventrikula propušta tek dio tih signala. Kada on popusti, ubrzava se i rad donjeg dijela srca, pa srce kuca nepravilno i neučinkovito.
„Taj nepravilan rad srca zapravo stvara kaotično gibanje krvi i to je upravo razlog zašto nam je ta fibrilacija atrija opasna, taj vrtložasti protok krvi je podloga na kojoj može nastati tromb”, upozorava liječnica. Ako takav ugrušak otputuje u moždane arterije, posljedica može biti moždani udar.
Prevencija fatalnih posljedica
Kako bi se smanjio rizik od tromba, pacijentima se propisuje antikoagulantna terapija – lijekovi koji razrjeđuju krv i sprječavaju zgrušavanje. Pravodobno uvođenje terapije, naglašava dr. Juričić, ključno je za očuvanje zdravlja i sprječavanje trajnih oštećenja.
Što mogu učiniti pacijenti?
- Redovito kontrolirati puls i tlak.
- Ne preskakati godišnje sistematske preglede i EKG.
- Odmah potražiti savjet liječnika kod osjećaja „preskakanja” srca, ubrzanog pulsa ili neobjašnjive kratkoće daha.
Fibrilacija atrija možda ne boli i često ne daje jasne znakove, ali posljedice ignoriranja mogu biti pogubne. Pravodobna dijagnoza i dosljedno uzimanje propisane terapije ostaju najbolja zaštita od moždanog udara i drugih komplikacija poveznih s ovom tihom, ali ozbiljnom aritmijom.