Dominacija cigle i betona
Hrvatska ostaje europski rekorder po udjelu građana koji žive u vlastitom domu – čak 91 %, pokazuje najnovija publikacija Eurostata Housing in Europe 2025.. Tek 9 % stanovništva podstanari su, pa nije čudo da se kupnja stana ili kuće i dalje doživljava kao najvažnija životna i financijska odluka.
Međutim, analitičar Finaxa Emilio Gučec upozorava da kulturološka privrženost vlasništvu nosi i zamke. „Investicija u vlastiti krov nad glavom smatra se najboljom, no dugoročni prinosi na dioničke portfelje bili su znatno viši od rasta vrijednosti nekretnina”, ističe Gučec.
Cijene rastu, ali sporije od burze
Eurostatovi podaci potvrđuju da su stambene kvadrate posljednjih godina pogurali turizam, povoljni krediti i nedostatak novih projekata. Ipak, usporedba s burzovnim indeksima otkriva da su se dionička ulaganja isplatila više: globalni indeksi u posljednjem desetljeću rasli su dvoznamenkastim prosjekom, dok je prosječni godišnji skok cijena nekretnina u EU bio jednoznamenkast.
Sve manje dugova, sve više depozita
Udio kućanstava s neplaćenim kreditima, najamninom ili režijama u Hrvatskoj se od 2010. do 2024. prepolovio – s 30 na 9 %. Unatoč tome, mladi i dalje kasno odlaze iz roditeljskog doma, prosječno sa 31,3 godine.
Istodobno, Hrvatska narodna banka bilježi novo povijesno visoki iznos štednje: krajem prosinca 2025. kućanstva su na računima imala 42,3 milijarde eura, od čega 32,1 milijardu na prekonoćnim depozitima. Riječ je o novcu koji gotovo ne donosi kamate, ali bi kroz diverzificirane investicijske strategije mogao brže rasti.
Poruka stručnjaka: diverzificirajte
Financijski savjetnici stoga pozivaju građane da pojam sigurnosti prošire izvan betona: kombinacija likvidnih, raznolikih i dugoročno otpornijih ulaganja – od fondova do obveznica – može smanjiti rizike i povećati prinose. Nekretnine, kažu, ostaju važan stup, no više ne bi smjele biti jedini.