Europa i Kanada lani su povećale izdvajanja za obranu za gotovo jednu petinu, pokazuje godišnje izvješće NATO-a objavljeno u četvrtak. Ukupna potrošnja Saveza dosegla je 1,4 bilijuna dolara, što je 6 % više nego godinu prije.
Glavni tajnik Mark Rutte istaknuo je da brojke odražavaju „promijenjeno sigurnosno okružje i potrebu da ispunimo kolektivne obveze”, te dodao da na srpanjskom summitu u Ankari „nema mjesta samozadovoljstvu ni gubljenju vremena”.
Ključni podaci iz izvješća • Sva 32 člana NATO-a prvi su put dosegnula minimalnih 2 % BDP-a za obranu u 2025. • Europa i Kanada zajedno su potrošile 574 milijarde dolara (+19 %), dok su se američki izdaci blago smanjili na 838 milijardi dolara. Udio SAD-a u ukupnoj potrošnji pao je s 64 na 59 %. • Poljska je s 4,3 % BDP-a bila daleko iznad ostalih. Litva, Latvija, Estonija i Danska premašile su 3 %. • Na samom su dnu ljestvice, iako još uvijek na 2 %, ostale Španjolska, Portugal, Albanija, Belgija i Kanada. • Najveći apsolutni skok bilježe Luksemburg, Belgija i Slovenija, dok su izdvajanja pala u Mađarskoj, Češkoj i – izvan Europe – u Sjedinjenim Državama. • Europa i Kanada pojačale su ulaganja u novu vojnu opremu za 34 %. • Po strukturi troškova: Grčka najviše troši na osoblje, Albanija na infrastrukturu, Belgija na tekuće održavanje, a Luksemburg na opremu i istraživanje.
Prag od 2 % tek je početak. Saveznici su prošle godine pristali podići ciljnu razinu na 5 % BDP-a do 2035., što dodatno naglašava pritisak – osobito iz Washingtona – da se teret kolektivne obrane ravnomjernije raspodijeli.
