SOFIJA – Neočekivano smanjenje dnevne bolničke pristojbe u Bugarskoj od čak 82,8 posto izazvalo je val kritika i otvorilo pitanje je li vlada u Sofiji kozmetički dotjerala inflacijske brojke kako bi ispunila uvjete za uvođenje eura 1. siječnja 2026.
U travnju je cijena bolničkog dana pala s 5,8 leva (2,97 eura) na 1 lev, a istodobno su pale i državne tarife za željeznički prijevoz (više od 9 posto) te poštanske usluge. Prema izračunu Europske komisije, upravo je to sniženje bolničke takse spustilo godišnju inflaciju u uslugama za 2,9 postotnih bodova i omogućilo da harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u travnju sklizne za 1,2 boda u odnosu na ožujak.
Konačni prosjek za razdoblje od svibnja 2024. do travnja 2025. time je iznosio 2,7 posto – tek nijansu ispod referentne vrijednosti od 2,8 posto potrebne za ulazak u europodručje.
Skepsa ekonomista
Profesor primijenjene ekonomije sa Sveučilišta Johns Hopkins Steve Hanke, tvorac bugarskog valutnog odbora iz kasnih 1990-ih, smatra da podaci ne ulijevaju povjerenje. „I think there’s a high probability that [the inflation data] has been manipulated”, poručio je u pisanom odgovoru.
Hanke upozorava da je od travnja 2023. rast novčane mase iznad optimalnih 6,3 posto, što po njegovu modelu upućuje na to da „bugarska inflacija izgleda uljepšano kako bi djelovala niže nego što jest”.
Vlada odbacuje optužbe
Bugarsko ministarstvo financija oštro odbacuje tvrdnje da se rezanjem bolničkih naknada ciljalo na eurokriterije te tvrdi kako „neće dopustiti da dezinformacije naruše ugled državnih institucija”. Ministarstvo zdravstva pak navodi da „supports all policies aimed at reducing the financial burden of healthcare services on households”.
Liječničke udruge nisu impresionirane; u zajedničkom pismu tražile su povratak stare cijene, ističući da je, iako simbolična, ta naknada važan izvor prihoda – osobito za bolnice u udaljenim područjima. Sveučilišna bolnica Sv. Ekaterina u Sofiji procjenjuje da će godišnje ostati bez oko 40 000 leva (20 500 eura).
Sustav već opterećen privatnim izdacima: prema izvješću OECD-a iz 2023., iz vlastitog džepa Bugari plaćaju 34 posto ukupnih zdravstvenih troškova, najviše u EU (prosjek je 15 posto).
Je li to neuobičajeno?
Bivši potpredsjednik privremene vlade Atanas Pekanov podsjeća da mnoge članice EU-a također reguliraju dio cijena: „These are the services [whose prices] the state has always decided”, kazao je, dodajući da su druge zemlje u kriznim vremenima također administrativno kočile inflaciju.
Što slijedi
Vijeće EU-a 8. srpnja odlučuje o konačnom pristupanju Bugarske i o fiksnom tečaju konverzije. Do tada ostaje otvoreno pitanje je li drastično rezanje bolničkih pristojbi kratkoročni potez za ispunjavanje Maastrichta ili dugoročna mjera koja će dodatno potkopati ionako krhki zdravstveni sustav.