Globalna zaduženost, koja je nakon pandemije nezaustavljivo rasla, prošle se godine napokon stabilizirala – ali na vrlo visokoj razini. Prema novo ažuriranoj bazi podataka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ukupan dug država, poduzeća i kućanstava zadržao se oko 235 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda.
• Privatni dug pao je ispod 143 posto BDP-a, na najnižu razinu od 2015. godine. Smanjile su se obveze kućanstava, ali i zaduženost nefinancijskih poduzeća, što upućuje na oprezniju potrošnju i ulaganja u uvjetima viših kamatnih stopa.
• Javne su financije istodobno nastavile kliziti u minus: državni dug širom svijeta narastao je na gotovo 93 posto globalnog BDP-a i dosegnuo novu rekordnu razinu.
MMF tumači da je slabiji apetit privatnog sektora za kreditima kompenzirao sve agresivnije zaduživanje vlada, čime se ukupni iznos duga u postotku BDP-a samo neznatno pomaknuo. Međutim, struktura duga se promijenila – teret se sve više prebacuje na državne proračune.
Ekonomski analitičari upozoravaju da visoki javni dug povećava ranjivost mnogih zemalja na rast troškova financiranja i potencijalne recesijske šokove, dok pad privatnog zaduživanja može usporiti investicijski ciklus. Unatoč stabilizaciji ukupnog omjera duga i BDP-a, ravnoteža između javnog i privatnog sektora i dalje izaziva zabrinutost za održivi ekonomski oporavak.