Književnik Josip Mlakić, jedan od najglasnijih kroničara bosansko-hercegovačke i hrvatske tranzicije, novim romanom „Povratak Josipa Filipovića” još jednom zaranja u tamne naslage balkanskih ratova i njihova dugog odjeka.
Roman naslovom i motivom namjerno odjekuje Krležina „Povratka Filipa Latinovicza”. Dok se Krležin Filip nakon 23 godine lutanja Europom vraća u Zagreb sanjajući umjetnički mir, Mlakićev protagonist — intelektualac i bivši pukovnik Josip Filipović — u glavni grad stiže iz sasvim drukčijeg egzila: iza sebe ostavlja 17 godina zatvora zbog ratnih zločina.
Filipovićev pokušaj da ponovno uspostavi odnos sa suprugom Anom te djecom Damirom i Majom otvara niz pitanja o krivnji, oprostu i mogućnosti normalnog života nakon nasilja. Mlakić pritom ostaje vjeran svojoj dugogodišnjoj opsesiji društvenim lomovima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj — rat je formalno gotov, ali poraz, izgubljenost i tihi očaj nastavljaju razarati one koji su ga preživjeli.
Kroz lik bivšeg časnika koji je ostao „intelektualac unatoč svemu”, autor ispisuje moćnu antiratnu poruku, lišenu patetike, ali nabijenu moralnom težinom. Pogled na zločin, odgovornost i obiteljske ruševine čini „Povratak Josipa Filipovića” jednom od najozbiljnijih proznih rasprava o tamnom nasljeđu devedesetih.