Novo opsežno znanstveno istraživanje dovelo je u pitanje popularno pravilo od 10.000 koraka dnevno, ukorijenjeno u aplikacijama za praćenje aktivnosti i pametnim satovima. Analiza 57 studija koje su tijekom dvadeset godina obuhvatile više od 160.000 ispitanika pokazuje da je za značajnu zdravstvenu korist dovoljno prosječno 7.000 koraka na dan.
Ključni nalazi
- Prelazak s oko 2.000 na 7.000 koraka smanjuje rizik od prerane smrti za 47 % te donosi dodatnu zaštitu od srčanih bolesti, raka i demencije.
- Već udvostručenje dnevnih koraka, s 2.000 na 4.000, smanjuje rizik za 36 %.
- Dob utječe na optimalan broj koraka: osobama starijima od 60 godina najviše koristi donosi 6.000–8.000 koraka, dok mlađi najveću zaštitu ostvaruju s 8.000–10.000.
- Čak i oko 2.500 koraka dnevno daje mjerljivu korist, a za starije 4.500 koraka već značajno smanjuje rizik od srčanih bolesti.
Zašto baš 10.000?
Cilj od 10.000 koraka potječe iz marketinške kampanje japanske tvrtke Yamasa tijekom Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine. Brojka nije nastala iz medicinskih istraživanja, nego je poslužila kao lako pamtljiv slogan.
Koraci iz svakodnevnice
Znanstvenici ističu da oko 80 % naših dnevnih koraka dolazi iz rutinskih aktivnosti – hodanja po kući, odlaska do trgovine ili kretanja na poslu. Duge šetnje nisu nužne; niza kraćih, češćih intervala hodanja ima jednak učinak.
Postavljanje dostižnih ciljeva važno je za ustrajnost. Dok 85 % ljudi uspijeva održati cilj od 10.000 koraka, pri 12.500 udio padne na 77 %, a kod 15.000 gotovo trećina odustane.
„Ne morate postati druga osoba, samo pomaknite svoje navike malo više nego dosad. Svaki korak – doslovno – računa se za vaše zdravlje”, poruka je znanstvenog tima.