U razgovoru za Filozofski fakultet u Splitu, profesorica Sanja Stanić ističe da se pojam konzumerizma u posljednjih dvadesetak godina radikalno promijenio. Tradicionalne granice između proizvođača i potrošača nestaju, a nove digitalno oblikovane generacije — milenijalci (rođeni 1981.–1996.) i generacija Z (1997.–2012.) — predvode tu promjenu.
Prema recentnim studijama koje analizira Stanić, formiranje stavova tih skupina obilježili su:
• stalna prisutnost interneta i nagli tehnološki razvoj; • globalna ekonomska kriza s početka stoljeća i kasnije recesije; • klimatska upozorenja i rast svijesti o održivosti; • pandemija COVID-19 te nove geopolitičke i ekonomske nestabilnosti.
„Pripadnici ovih generacija svjesni su ekoloških i društvenih problema, zauzimaju se za održivost, društvenu odgovornost i raznolikost“, naglašava Stanić. Umjesto gomilanja materijalnih dobara, mladi sve češće biraju iskustva i osobni razvoj: putovanja, dodatne edukacije, volontiranje ili kreativne projekte.
Istodobno, želja za profesionalnom afirmacijom ostaje snažna, ali uz jasnu potrebu za ravnotežom između posla i privatnog života. Ekonomska nesigurnost koja traje od njihova odrastanja potaknula je sklonost štednji i dugoročnom financijskom planiranju. Posljedica toga je češće odgađanje braka, djece i kupnje trajnog doma.
Stanić zaključuje kako se „odnosi s ljudima sve češće mijenjaju odnosima sa stvarima“, no nove generacije istodobno pokušavaju toj tendenciji dati humaniju, održiviju dimenziju. Konzumerizam za njih više nije bezglava kupovina, nego refleksija vrijednosti koje žele vidjeti u društvu.