Predsjednik Zoran Milanović suočen je s osjetljivom odlukom: treba li na svibanjski samit procesa Brdo – Brijuni na Brijunima uputiti poziv srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
Sličnu je dvojbu prije godinu i pol imao premijer Andrej Plenković uoči dubrovačkog skupa „Ukrajina – jugoistočna Europa”. Tada je, unatoč slabim hrvatsko-srpskim odnosima, ipak pozvao Vučića – potez zbog kojega ga i danas napada dio desnice. Milanović je tada ocijenio da je Plenković „loše postupio”, ističući da se razgovor o razaranju Dubrovnika ne može voditi s državnikom koji izravno surađuje s Moskvom i odbija uvesti sankcije Rusiji.
Od tada se retorika nije smirila. Vučić je nedavno ustvrdio da Hrvatska, Albanija i Kosovo „spremaju vojnu agresiju na Srbiju”. Ipak, proces Brdo – Brijuni obuhvaća osam država zapadnog Balkana i bez sudjelovanja Srbije bio bi krnji. U Uredu predsjednika potvrđuju da Milanović još „važe sve opcije”.
Vučićevi dolasci u Hrvatsku redovito su praćeni tenzijama. Posljednji službeni posjet 2018. protekao je u hladnoj atmosferi, a 2022. mu je onemogućen privatni obilazak Jasenovca. Sam srpski čelnik pokazuje političku nepredvidljivost: prošlog je tjedna u zajedničkom tekstu s albanskim premijerom Edijem Ramom pozvao na ubrzani ulazak njihovih zemalja u EU, da bi ubrzo nakon toga Ramu optužio za ratne namjere.
U političkim se kuloarima stoga nagađa o dvostrukom ishodu: Milanović bi mogao procijeniti da bez Srbije nema potpunog foruma, dok bi Vučić, svjestan domaće publike, i sam mogao odbiti poziv kako bi izbjegao „sjedenje za stolom” s hrvatskim, kosovskim i albanskim dužnosnicima. Odluka ipak ostaje na hrvatskom predsjedniku, a što god odabrao, Brijuni će u svibnju biti poprište pojačanih političkih napetosti.
