Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) predstavio je prijedlog prema kojem bi Europska unija odobrila Ukrajini beskamatni kredit od 140 milijardi eura, a jamstvo za taj iznos bila bi zamrznuta imovina Ruske središnje banke u Europi.
Merz je u gostujućem članku za Financial Times naglasio da bi se time izbjeglo novo opterećivanje nacionalnih proračuna država članica, jer bi se pomoć temeljila na kreditnom mehanizmu umjesto na izravnim dotacijama. Ukrajina bi dug vraćala tek nakon što joj Rusija nadoknadi ratnu štetu.
„Nama je potreban novi impuls kako bismo prekinuli rusku kalkulaciju… Za to je potrebna hrabrost i samopouzdanje”, poručio je njemački kancelar, dodajući da je vrijeme da se Moskvu prisili na pregovarački stol.
Iako zagovara korištenje zamrznutih sredstava kao kolaterala, Merz se protivi njihovoj izravnoj zaplijeni, smatrajući da bi takav potez bio u suprotnosti s međunarodnim pravom.
Njegov prijedlog bit će tema razgovora s čelnicima EU-a na nadolazećem samitu u Kopenhagenu. Ideju o iskorištavanju blokirane ruske imovine nedavno je poduprla i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je pozvala na „pronalaženje načina za učinkovitiju obranu Ukrajine od ruske agresije”.
Zamrznuta sredstva Ruske središnje banke najvećim su dijelom deponirana u Belgiji, a procjenjuje se da njihov ukupni iznos doseže upravo oko 140 milijardi eura, što ih čini ključnim resursom za Merzov plan.
