Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel ponovno je dospjela u središte europskih polemika nakon razgovora za mađarski YouTube kanal „Partizan”. U intervjuu je, prema dostupnom prikazu, implicirala da su Poljska i baltičke države djelomično odgovorne za rusku invaziju na Ukrajinu.
Takva izjava izazvala je oštre reakcije kritičara koji Merkel smatraju ključnom sukrivcem za niz kriza s kojima se danas nosi Europska unija. Među navedenim posljedicama njezina dugogodišnjeg vodstva ističu se:
• nekontrolirani priljev i nedovoljna integracija migranata; • energetska ovisnost o Rusiji kad je riječ o plinu i nafti te o Kini u segmentu obnovljivih izvora; • dugogodišnje zanemarivanje obrambenih kapaciteta; • rastuća ekonomska i demografska neodrživost; • kriza identiteta, koju kritičari vide u „instant-političkom” pristupu rješavanju problema.
Za protivnike bivše kancelarke sporne su i njezine ranije odluke, poput podrške plinovodu Sjeverni tok, koje drže preduvjetom današnje ruske ucjene energentima. Gostovanje na „Partizanu” stoga je protumačeno kao konačno razotkrivanje „Putinove igračice koja je izdala Europu”, kako tvrde najglasniji osporavatelji njezina nasljeđa.
U kontekstu aktualnog nedostatka čvrstog europskog vodstva, dio analitičara ocjenjuje da bi pasivnost možda bila bolja od smjera koji je, po njihovom sudu, odredila Merkel. Rasprava, međutim, tek dobiva zamah: dok jedni traže distanciranje od njezine politike, drugi ističu da je riječ o selektivnom tumačenju složenih geopolitičkih odluka donesenih u razdoblju njezina mandata.