Rekordne temperature koje već dvanaesti dan ne popuštaju pretvaraju ljeto u Maricopi, najnaseljenijoj županiji Arizone, u smrtonosnu sezonu. Prema najnovijim podacima, županijski mrtvozornik do sada istražuje 404 moguće žrtve ekstremne vrućine, od čega je 35 smrtnih slučajeva već službeno potvrđeno.
• 17 osoba preminulo je izravno od posljedica izloženosti visokim temperaturama. • Još 18 smrtnih slučajeva povezano je s vrućinom koja je pogoršala kronične bolesti ili učinke alkohola i metamfetamina. • Čak 369 smrtnih slučajeva i dalje je pod istragom.
Meteorolog Nacionalne meteorološke službe Isaac Smith navodi da je kolovoz na putu da postane najtopliji otkako se mjere temperature: dnevne vrijednosti gotovo svakodnevno prelaze 43 °C, a postignut je i mjesečni rekord od 48 °C. Trenutačno upozorenje na ekstremnu vrućinu najduže je ovog ljeta i potrajat će barem do srijede navečer, uz prognozu od 43 °C i više.
Unatoč zabrinjavajućim brojkama, ukupni je broj potvrđenih i sumnjivih smrtnih slučajeva zasad oko 30 % niži nego u isto vrijeme prošle godine, druge najsmrtonosnije do sada. Liječnik županije dr. Nick Staab djelomično to pripisuje „malo blažim” lipnju i srpnju te proširenim radnim vremenima rashladnih centara: „S toliko slučajeva koji su još pod istragom, a tek je sredina kolovoza, svašta se još može dogoditi.”
Broj poginulih od topline u Maricopi posljednjih je deset godina eksplodirao – s 61 u 2014. na 645 u 2023. godini. Ekstremne vrućine, ubrzana urbanu ekspanzija i rastuća stambena kriza prikovale su sve više ljudi za ulicu; 40 % ovogodišnjih žrtava bilo je beskućnika, a zlouporaba opijata i alkohola prisutna je u dvije trećine smrtnih slučajeva.
Aktivistica Stacey Champion upozorava na mogući propust u službenim evidencijama: „Ljudi umiru strašnim, sprječivim smrću koje se ne bilježe u službenim brojkama. Potrebna nam je veća dosljednost i transparentnost ako želimo pronaći rješenja za ovu javnozdravstvenu krizu.”
Iako grad, županija i država pokušavaju ublažiti posljedice – sadnjom drvoreda, inovativnim rashladnim tehnologijama te sve većom mrežom rashladnih centara – dugoročna se pomoć iz saveznog proračuna čini neizvjesnom. Najavljeni rezovi u programima klimatske prilagodbe i socijalnim mjerama mogli bi dodatno pogoršati situaciju, osobito za one koji si neće moći priuštiti rastuće račune za energiju.
Vatrogasci se istodobno bore s najmanje pet velikih požara koji haraju Arizonom i već su spalili oko 73 000 hektara. Vrućina, suša i vjetar pogoduju širenju požara i u susjednim saveznim državama te velikim dijelovima Kanade. Ukupna slika jasno pokazuje da je ekstremna vrućina postala najsmrtonosnija vremenska pojava – ali i da je svaka smrt, ističu stručnjaci, u teoriji sprječiva ako postoji adekvatna zaštita, sklonište i zdravstvena skrb.