Ilia Malinin, 21-godišnji američki klizač rođen u obitelji olimpijaca Tatjane Malinine i Romana Skorniakova, ponovno je pomaknuo granice umjetničkog klizanja. U momčadskoj konkurenciji na Zimskim olimpijskim igrama 2026. predvodio je Sjedinjene Države do zlata, osvojivši 108,16 bodova u kratkom programu – i to bez svojeg zaštitnog znaka, kvadrupnog aksela.
Najglasnije se, međutim, pričalo o završnici programa: Malinin je izveo spektakularni salto unatrag, postavši prvi klizač koji je taj element legalno sletio na olimpijskom ledu. Međunarodna klizačka unija zabranila je taj skok krajem 1970-ih zbog opasnosti, a zabrana je ukinuta tek 2024. godine.
Povijest zabrane seže do Terija Kubicke, čiji je salto na Igri 1976. potaknuo rigidna pravila. Francuskinja Surya Bonaly prkosno je izvela isti potez u Naganu 1998., svjesna da će biti kažnjena. Danas, nakon što je gledala Malininov nastup, Bonaly kaže: „Razbila sam led za druge klizače. Sada je sve drugačije. Ljudi prihvaćaju svakoga tko je dobar, i to je smisao života.”
Dok je publika slavila njegovu akrobatiku, stručnjaci se pitaju čuva li „Bog kvadova” – kako Malinin sam sebe naziva – najteži skok za posljednji čin Igara. Još uvijek je jedini koji je u natjecanju izveo kvadrupni aksel, skok s četiri i pol okreta pri ulazu prema naprijed, poznat po vrtoglavoj visini i brzini rotacije. Muški slobodni program zakazan za petak bit će mu posljednja prilika u Pekingu da ponovno ispiše povijest.
Nakon zlatnog starta i legalnog salta unatrag, klizački svijet sada zadržava dah – hoće li Malinin u završnici spojiti kvadrupni aksel i još koji salto za nezaboravan oproštaj od Igara?