Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko pustio je na slobodu dvojicu katoličkih svećenika koje je država godinama smatrala opasnima za poredak. Odluka je stigla neposredno nakon pojačanih kontakata Minska i Svete Stolice, a službeni Minsk ju opisuje kao čin „dobre volje”.
Prema državnoj agenciji Belta, 65-godišnji Henrik Akatalovič odsluživao je 11-godišnju kaznu zbog veleizdaje, optužbe koju je sam nazivao „lažima, prijetnjama i ucjenom”. Uhićen je 2003., svega nekoliko tjedana nakon operacije želuca zbog raka, navodi organizacija za ljudska prava Vjasna.
Drugi oslobođeni svećenik, Andrej Juhnjevič, u veljači je nepravomoćno osuđen na 13 godina zatvora zbog zlostavljanja maloljetnika, što poriče. Prije presude u četiri je navrata bio kratkotrajno pritvaran, među ostalim i zbog objave ukrajinske zastave na društvenim mrežama, dodaje Vjasna.
Agencija Belta naglašava da je pomilovanje provedeno „u svjetlu intenziviranih kontakata s Vatikanom”. Ti su kontakti kulminirali prošlomjesečnim dolaskom vatikanskog izaslanika Claudija Gugerottija, koji je u Minsk stigao u ime pape Lava. Katolička Crkva u Bjelorusiji objavila je da je upravo taj posjet otvorio prostor za dogovor s vrhom države: „Njegov posjet je dao pozitivan poticaj proširivanju kontakata, a važan ishod toga je bila odluka predsjednika Bjelorusije, kao znak milosti i poštovanja prema Papi, da pomiluje i oslobodi katoličke svećenike koji su služili zatvorske kazne.”
Lukašenko je od sredine 2024. oslobodio nekoliko stotina zatvorenika pokušavajući ublažiti višegodišnje zapadne sankcije uvedene zbog brutalnog gušenja prosvjeda i potpore ruskom ratu u Ukrajini. Istodobno je Washington, gdje je Donald Trump ponovno u Ovalnom uredu, imenovao posebnog izaslanika za Bjelorusiju zaduženog za pregovore o daljnjim puštanjima.
Unatoč današnjem potezu, prema podacima Vjasne iza rešetaka i dalje ostaje 1 255 političkih zatvorenika, među njima 29 svećenika i drugih vjernika. Iako Minsk spremno ističe „gestu milosti”, organizacije za ljudska prava podsjećaju da masovna pomilovanja ne mogu zamijeniti temeljite reforme represivnog sustava.
