Britanska vlada smanjuje iznos iz Integriranog sigurnosnog fonda (ISF) za zapadni Balkan s prošlogodišnjih 40 milijuna funti na 24 milijuna funti u proračunskoj godini 2025./26., što predstavlja pad od 40 %. Riječ je o sredstvima koja se koriste za borbu protiv dezinformacija, kibernetičkih napada i jačanje demokratskih institucija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji – području koje je premijer Keir Starmer nazvao „europskim oglednim poligonom sigurnosti”.
Ključne brojke • Od ukupnog iznosa, sredstva službeno klasificirana kao službena razvojna pomoć (ODA) padaju s 31,91 milijun funti na 17 milijuna funti. • Ne-ODA segment smanjuje se za dodatnih 1,15 milijuna funti. • Rezovi su dio šireg plana Londona da do 2027. udio ODA-a u bruto nacionalnom dohotku smanji s 0,5 % na 0,3 %.
Zabrinuti zastupnici i organizacije Predsjednica parlamentarnog odbora za vanjske poslove Emily Thornberry upozorava da je zapadni Balkan „na prvoj crti borbe protiv ruske dezinformacije” te naglašava da je „potrebno više potpore neovisnim medijima, a ne manje”.
Dr. Kate Ferguson iz organizacije Protection Approaches podsjeća da je Ujedinjeno Kraljevstvo u regiji steklo reputaciju „pouzdanog i principijelnog lidera” te poručuje kako se to nasljeđe „ne smije razvodniti upravo u trenutku kada se oblici ruskog malignog utjecaja produbljuju”.
Shelagh Daley iz Saferworlda u rezovima vidi „širi trend potiskivanja prevencije sukoba”, i to u trenutku kada se sukobi diljem svijeta multipliciraju, društva postaju polariziranija, a osnovne slobode ugroženije.
Stav vlade Kabinet u Londonu tvrdi da su prikazani iznosi „samo jedan dio ukupnih britanskih ulaganja” u borbu protiv organiziranog kriminala i neprijateljskih država u regiji te da se ISF „prilagođava najnovijim nacionalnim sigurnosnim prioritetima, zbog čega su promjene u financiranju očekivane”.
U istom je tjednu novi šef tajne službe MI6 Blaise Metreweli poručio da se Ujedinjeno Kraljevstvo nalazi „između mira i rata”, nazvavši Rusiju „agresivnom, ekspanzionističkom i revizionističkom silom koja nastoji pokoriti Ukrajinu i izazivati NATO”.
Smanjenje sredstava otvara pitanje hoće li London zadržati dosadašnju razinu angažmana u regiji koju sam premijer vidi kao ključnu za europsku sigurnost, dok se ruski pritisak – prema ocjenama stručnjaka i civilnog društva – nastavlja intenzivirati.
