Britanska vlada u završnoj je fazi pregovora o partnerstvu s Grenlandom koje bi Ujedinjenom Kraljevstvu trebalo osigurati pristup rijetkim mineralima presudnima za energetsku tranziciju i tehnološku industriju.
Premijer Keir Starmer sporazum bi, prema neslužbenim najavama, mogao potpisati već ovoga tjedna u Kopenhagenu na sastanku Europske političke zajednice. Ministar trgovine Chris Bryant prije nekoliko je dana najavio da će vlada „kasnije ovoga tjedna reći nešto o još jednoj državi” u kontekstu novih trgovinskih sporazuma, a iz njegova je resora poručeno: „Securing our supply of critical minerals is vital for our industrial strategy, economic growth and clean energy transition.”
Riječ je o strateški ključnim sirovinama – od uranija do grafita – kojih na ledenom otoku ima 40 od 50 na popisu vitalnih za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država. Zbog toga su posljednjih godina Grenland pomno motrile i Washington i Bruxelles, ali i Peking i Moskva, nastojeći smanjiti kinesku dominaciju u opskrbnim lancima rijetkih zemnih elemenata.
Stručnjak za trgovinu Sam Lowe podsjeća da Grenland „na papiru izgleda kao logična opcija za diverzifikaciju zbog bogatih resursa”, ali upozorava na goleme troškove vađenja i ekološke rizike. Sličan ton zauzima i istraživač Chatham Housea dr. Patrick Schröder, koji smatra da će London morati usko surađivati s Danskom te nordijskim i drugim europskim državama „kako potez ne bi bio shvaćen kao britansko pretjecanje Europe u utrci za mineralima”.
Ekologija i prava domorodaca
Grenlandske vlasti, koje su već jednom povukle licencu australskoj tvrtki zbog straha od radioaktivnog otpada, stavit će poseban naglasak na dva pitanja: zaštitu okoliša i uključivanje autohtonih zajednica u projekt. „Iskopavanje rijetkih zemnih elemenata koristi mnogo toksičnih kemikalija i stvara radioaktivni otpad. Ključno je da tvrtke primjenjuju najviše ekološke standarde”, ističe Schröder.
Mogući prihod od rudarenja za otok je i politička prilika. Danska Grenlandu godišnje isplaćuje blok-donaciju koja se smanjuje kako rastu vlastiti prihodi od mineralnih sirovina. Veći prihodi, objašnjava Schröder, „smanjili bi ovisnost o danskom proračunu i povećali političku autonomiju” otočne vlade.
Što nakon iskopavanja?
Vađenje sirovina tek je prvi korak; slijedi prerada u visokopročišćene okside i metale potrebne za baterije električnih vozila, vjetroelektrane i drugu zelenu tehnologiju. „Većina se rafiniranja trenutačno odvija u Kini. Ako nemate plan za taj korak, i dalje ste vezani za kineske lance”, upozorava Schröder te sugerira uključivanje drugih arktičkih država u preradu.
Detalji sporazuma, uključujući moguće ulaganje u postrojenja za preradu i obveze prema lokalnim zajednicama, zasad nisu objavljeni. Ipak, londonski sugovornici uvjereni su da će dogovor „ići dalje od samih kritičnih minerala” te postaviti temelje za šire gospodarsko partnerstvo između Ujedinjene Kraljevine i Grenlanda.
