Rashodi gradova, općina i županija u prvoj polovini godine pobjegli su prihodima toliko da je umjesto planiranog viška od 520 milijuna eura nastao manjak od 333 milijuna eura.
Prema podacima Ministarstva financija, ukupni prihodi lokalne samouprave porasli su za oko 12 %, dok su rashodi skočili čak 21,4 %. Skoro svaka proračunska stavka zabilježila je dvoznamenkast rast:
- nabava nefinancijske imovine +55 %
- rashodi za zaposlene +22,3 %
- materijalni rashodi +18,1 %
- subvencije +31,6 %
- pomoći +36,6 %
- naknade građanima i kućanstvima +24,8 %
- financijski rashodi +13,9 %
- ostali rashodi +19,9 %
Najveći skok proizlazi iz investicijskih projekata, pogotovo onih sufinanciranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koje jedinice moraju završiti do kraja iduće godine. Istodobno su povećanja osnovice plaća dodatno napuhala troškove za zaposlene.
Ministar financija Marko Primorac početkom listopada je, prilikom rebalansa državnog proračuna, upozorio lokalne vlasti da „odgovorno upravljaju financijama” jer se rashodi otkidaju kontroli.
Znakovi da će se pritisak nastaviti vide se i u prijedlozima proračuna najvećih gradova za 2026., koji predviđaju nova povećanja plaća i investicija. Predsjednica Povjerenstva za fiskalnu stabilnost Sandra Krtalić procjenjuje da bi, uz postojeću dinamiku i obvezu dovršetka NPOO projekata, lokalni proračuni do kraja 2025. mogli ostati u minusu od oko 333 milijuna eura. U toj brojci su i županijske uprave za ceste, koje same bilježe oko 12 milijuna eura deficita.
Premda prihodi lokalne države rastu, tempo trošenja znatno je brži. Ako se ne zauzdaju rashodi, upozoravaju stručnjaci, građani bi već iduće godine mogli osjetiti posljedice kroz smanjene investicije ili poskupljenja lokalnih usluga.
