Brza procjena skupine ekonomista sa Sveučilišta Mannheim i Europske središnje banke pokazuje da su ovogodišnje ljetne vrućine, suše i poplave Europsku uniju stajale najmanje 43 milijarde eura neposrednih gubitaka, odnosno oko 0,26 % njezine ukupne dodane vrijednosti u 2024. godini. Autori upozoravaju da bi, uz pretpostavku ponavljanja sličnih ekstremnih uvjeta, ukupni trošak do 2029. mogao narasti na 126 milijardi eura.
Najteže su pogođene Cipar, Grčka, Malta i Bugarska, u kojima su kratkoročni gubici premašili 1 % nacionalne dodane vrijednosti. Slijede ostale mediteranske članice – Španjolska, Italija i Portugal – koje također trpe značajan teret sve žešćih vremenskih ekstrema.
Istraživački tim rezultate naziva konzervativnima jer procjena ne uključuje rekordne požare koji su početkom kolovoza poharali južnu Europu niti složene učinke istodobnih nepogoda. Umjesto da se usredotoče samo na izravne štete – poput uništene imovine ili osiguranih gubitaka – znanstvenici su povezali povijesne podatke o vremenskim uvjetima s razvojem gospodarske aktivnosti. Tako su obuhvatili nevidljive posljedice, primjerice skraćeno radno vrijeme na gradilištima tijekom toplinskih valova ili poremećene željezničke linije nakon poplava.
Vanjski stručnjaci ističu da takav pristup bolje odražava stvarni ekonomski udar, ali i da se vjerojatno radi o podcjeni. Na gubitke se, napominju, nadovezuju „skriveni” troškovi lanca opskrbe: tvornice u jednom dijelu kontinenta gube prihode kada im poplavljeni dobavljači u drugom ne mogu isporučiti robu.
Sve zajedno potvrđuje kako klimatske promjene već ostavljaju zamjetan trag na gospodarstvu Europe, a ne samo na infrastrukturi i osiguranim vrijednostima. Autori stoga pozivaju donositelje odluka da što prije prilagode sustave potpore i ulaganja, jer se – prema njihovim riječima – pravi troškovi katastrofa „pojavljuju sporo i kroz brojne kanale”, daleko nadilazeći prvotni udar elementarne nepogode.