Zbog osebujne fiziologije lignja je najbrži među našim glavonošcima i prava mala enigma za znanstvenike.
• Hidrodinamično tijelo: Stožasto-vretenast oblik i peraje duge dvije trećine tijela omogućuju joj glatko „klizanje” kroz more.
• Pogon na mlaz vode: Kontrakcije plašta usisavaju pa snažno izbacuju vodu kroz lijevak – princip akcije i reakcije donosi ubrzanje do 40 km/h, dovoljno da lignja ponekad preskoči barku.
• Skoro potpuni periferni vid: Velike polukugleće oči smještene sa strane glave daju joj vidno polje od gotovo 360° i osjetljivost na polarizaciju svjetla – strukturalno nalik oku kralježnjaka.
• Njuh u službi lova: Između očiju i „vrata” nalaze se papile s kemoreceptorima koji otkrivaju i minimalne tragove mirisa u vodi.
• Boje bez boja? Većina glavonožaca, uključujući lignju, po svemu sudeći ne razlikuje boje; kamuflažu postiže stanicama koje reflektiraju okolno svjetlo. Iznimka je svjetleća vrsta Watasenia scintillans iz Japanskog mora.
• Rast na metar duljine: U najviše tri godine života lignja može narasti do 1 m i dosegnuti oko 3 kg.
Zbrojeni, ti podaci potvrđuju status lignje kao fascinantnog spojenca ribara i izazova biologiji mora – brzog, prilagodljivog i gotovo neuhvatljivog stanovnika Jadrana.