Najava Europske komisije da unutar svojeg glavnog tajništva uspostavi novo obavještajno tijelo izazvala je brzu, ali zasad tiho rastuću skepsu u europskim sigurnosnim krugovima. Prema informacijama koje su procurile u Bruxellesu, jedinicu bi vodila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, a činili bi je privremeno premješteni djelatnici nacionalnih službi iz svih 27 država članica.
Poticaj za stvaranje strukture stiže iz dvaju smjerova: ruske agresije na Ukrajinu, koja je ogolila slabosti europske obrambene koordinacije, te upozorenja bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi Washington mogao smanjiti sigurnosnu potporu Starom kontinentu. Cilj je, objašnjavaju bruxelleski izvori, „bolje povezati podatke kojima već raspolažemo” i postati „korisniji partner” saveznicima.
Međutim, kritičari projektom vide prijetnju postojećem Obavještajnom i situacijskom centru EU-a (INTCEN), koji od rujna 2024. vodi nekadašnji ravnatelj hrvatske SOA-e Daniel Markić. Unutar Europske službe za vanjsko djelovanje strahuju da bi nova struktura udvostručila posao INTCEN-a i dugoročno ga potisnula.
„Službe su prva i posljednja crta obrane nacionalne sigurnosti… Vrlo je teško da se tih instrumenata netko odrekne”, kaže bivši načelnik Uprave za operacije SOA-e Ante Letica. Prema njegovu mišljenju, zamisao „najvjerojatnije ostaje na razini zajedničke analitike, a ne prave operativne službe poput CIA-e ili SOA-e”.
Letica podsjeća da je među članicama već sada „27 različitih interesa” i da Europa nema ni zajedničku vojsku ni objedinjenu obrambenu politiku. „Pitanje je kome bi ta jedinica odgovarala, tko bi joj davao naloge i kako bi se nadzirala”, upozorava. Smatra da bi svako zadiranje u suverenitet obavještajnih zajednica naišlo na jak politički otpor, osobito u državama s velikim nacionalnim kapacitetima poput Francuske.
Zadržati analitičku snagu, izbjeći duplikate Letica ocjenjuje kako INTCEN već pruža solidnu analitičku potporu europskim institucijama. „Tamo su vrlo kvalitetni ljudi koji rade odlične analize. Za sada je to bilo dovoljno”, dodaje, uz napomenu da se sustav može unaprijediti tehničkim ulaganjem i boljom razmjenom podataka – ali bez stvaranja paralelne strukture.
Dok se u Komisiji još osmišljavaju detalji, nije određen ni rok ni točan opseg buduće jedinice. Glasnogovornik Bruxellesa tek je potvrdio da se „razmatra stvaranje posebne jedinice” koja bi „nadogradila postojeću stručnost” i surađivala s EEAS-om. Više europskih prijestolnica već signalizira da će „čvrsto preispitati” svako proširenje ovlasti Bruxellesa nad nacionalnim obavještajnim resursima.
Za sada ostaje otvoreno pitanje hoće li plan predsjednice von der Leyen postati zamašnjak snažnije europske sigurnosne integracije ili još jedan birokratski sloj u ionako složenoj arhitekturi EU-a. Skeptici, među kojima je i Letica, vjeruju da će odgovor presudno ovisiti o spremnosti država članica da posljednju crtu svoje suverenosti – obavještajne službe – stave pod zajednički kišobran.
