Stručnjaci upozoravaju da se s jesenskim i zimskim oborinama povećava opasnost od izbijanja leptospiroze, bakterijske bolesti koja prelazi sa životinja na ljude i može biti kobna.
Leptospira u krvotoku Leptospirozu uzrokuju bakterije roda Leptospira koje se nakon ulaska u organizam šire krvotokom, a najčešće se nastanjuju u bubrezima i jetri. Kod pasa bolest često počinje povraćanjem, proljevom, kašljem, otežanim disanjem, žuticom i općom slabošću. Veterinari ističu da je riječ o hitnom stanju: bez brze intervencije posljedice mogu biti trajno oštećenje organa ili smrt životinje.
Put prijenosa Glavni izvor zaraze je urin zaraženih životinja – najčešće štakora, stoke ili drugih pasa. Bakterije dospijevaju u lokve, potoke i jaruge pa se pas može zaraziti već običnim napajanjem vodom ili lizanjem kontaminiranih površina. Ljudi se zaraze na isti način: bakterija kroz ogrebotine, sluznicu nosa, očiju ili usta ulazi u tijelo pri kontaktu s kontaminiranom vodom ili tlom.
Citirajući veterinarski portal PetMD, stručnjaci naglašavaju: „Leptospiroza je ozbiljna zoonotska bolest koja pogađa pse i ljude.” Upravo zato posebnu opreznost trebaju pokazati poljoprivrednici, veterinari, deratizatori, građevinari, vojnici te svi koji često borave na vlažnim terenima ili sudjeluju u vodenim sportovima na otvorenom.
Simptomi kod ljudi Kod ljudi se bolest može razvijati od gotovo neprimjetne do vrlo teške kliničke slike. Uobičajeni simptomi uključuju visoku temperaturu, bolove u mišićima, glavobolju, mučninu, proljev i žuticu. Iako su slučajevi u Hrvatskoj rijetki, stručnjaci podsjećaju da su izbijanja najčešća nakon obilnih kiša i poplava.
Prevencija i liječenje Dobro osigurana dvorišta (bez rupa s ustajalom vodom), redovita deratizacija i izbjegavanje lokvi najbolja su zaštita pasa. Postoji i cjepivo koje značajno ublažava kliničku sliku. Kod sumnje na zarazu veterinar će odmah započeti antibiotsku terapiju i potporne infuzije.
Kod ljudi se leptospiroza također liječi antibioticima, a pravodobno započeta terapija uglavnom rezultira potpunim oporavkom. U rizičnim zanimanjima preporučuju se zaštitne rukavice i čizme te temeljito pranje ruku nakon rada u vlažnom okolišu.
Savjet za vlasnike Ako pas naglo postane letargičan, odbija hranu ili primijetite žućkaste bjeloočnice, ne čekajte – potražite veterinarsku pomoć. Pravodobna reakcija spašava živote, a prevencija je i dalje najjače oružje protiv ove tihe, ali opasne infekcije.