Latvija je završila izgradnju 280 kilometara duge ograde duž cijele kopnene granice s Rusijom.
Ograda, opasana bodljikavom žicom i popraćena patrolnom stazom, posljednji je korak u jačanju istočnih granica Latvije i Europske unije koje Baltik dijeli s Rusijom i Bjelorusijom. Radovi su ubrzani nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i porasta pokušaja ilegalnih prelazaka iz Bjelorusije, koje Riga već godinama tumači kao oblik hibridnog rata.
Latvijski ministar unutarnjih poslova Rihards Kozlovski nazvao je dovršenu barijeru „značajnim doprinosom sigurnosti latvijskog stanovništva i naše zemlje”. Dodao je da se time ne staje: „Naš konačni cilj jest stvoriti najsuvremeniju zaštitu granice na istočnoj granici EU-a.”
Uz već podignutu ogradu prema Bjelorusiji, novo utvrđenje, u cjelini financirano i iz državnog proračuna i iz europskih sredstava, stvara gotovo neprekinuti sigurnosni pojas duž baltičke perimetra. Europska komisija prošle je godine za nadzor latvijskih granica s Rusijom i Bjelorusijom izdvojila 17 milijuna eura, pozivajući se na „značajno povećanje neregularnih migranata”.
Još 2021. Latvija, Litva i Estonija zajednički su upozorile da bi sve intenzivniji migrantski pritisak mogao prerasti u sigurnosni incident ili izravan vojni sukob. Današnje završavanje latvijskog graničnog zida njihovu je bojazan pretočilo u betonsku i žičanu stvarnost, a Riga najavljuje daljnje tehnološke nadogradnje, od dronova do nadzornih senzora, kako bi istočna vrata Europske unije ostala zatvorena za „hibridne prijetnje”.