Kuba se suočava s najtežom energetskom krizom u novijoj povijesti. Ministar energetike i rudarstva Vicente de la O objavio je na državnoj televiziji da je otočna država „potpuno ostala bez dizela i loživog ulja”, zbog čega elektroenergetski sustav funkcionira u, kako kaže, „kritičnom stanju”.
Najvidljiviju cijenu plaćaju stanovnici Havane: pojedine četvrti tonu u mrak i do 20 sati dnevno. Dugotrajni prekidi opskrbe strujom nadovezuju se na kronične nestašice hrane, goriva i lijekova, što dodatno pojačava društveno nezadovoljstvo.
Preostala proizvodnja električne energije oslanja se gotovo isključivo na domaću sirovu naftu, prirodni plin i obnovljive izvore. Tijekom posljednje dvije godine instalirano je oko 1 300 megavata solarnih kapaciteta, no dio te energije ne može se plasirati u mrežu zbog nestabilnosti i manjka goriva za balansiranje sustava.
Kuba, istaknuo je ministar, i dalje pokušava osigurati uvozne pošiljke goriva usprkos američkim sankcijama i rastu cijena na globalnom tržištu. „Kuba je otvorena svima koji nam žele prodati gorivo”, poručio je de la O, naglasivši da su pregovori u tijeku s više potencijalnih dobavljača.
Opskrbni problemi zaoštreni su nakon što je američki predsjednik Donald Trump u siječnju potpisao izvršnu uredbu koja predviđa carine na države izvoznice goriva Kubi. Time su, tvrdi ministar, presahnule isporuke iz dotad pouzdanih partnera poput Meksika i Venezuele.
Proteklog je tjedna i Glavna skupština Ujedinjenih naroda osudila američke mjere kao nezakonite, upozorivši da ograničavaju pravo kubanskih građana na razvoj, hranu, zdravstvo i osnovne usluge.
Dok pregovori traju, mobilni generatori i obnovljivi izvori tek djelomično pokrivaju manjak, a stanovnici se nastavljaju snalaziti u dugim satima mraka, čekajući hoće li nova pošiljka goriva stići prije nego što sustav potpuno stane.
