TEHERAN / DUBAI – U travnju 2026. dramatičan bijeg šest luksuznih kruzera iz Perzijskog zaljeva otkrio je koliko je turistička industrija ranjiva na političke potrese u jednome od najosjetljivijih pomorskih tjesnaca na svijetu.
Više od 15 000 putnika s brodova Aroya, Celestyal Discovery, Celestyal Journey, MSC Euribia te Mein Schiff 4 i 5 gotovo dva mjeseca bilo je zarobljeno između iranske blokade i američkih sankcija. Kratkotrajno desetodnevno primirje povezano s napetostima Izraela i Libanona otvorilo je 17. travnja „prozor smrti” – svega nekoliko sati slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi oko 20 % svjetske nafte.
Celestyal Discovery prvi je iskoristio priliku, probivši se iz Dubaija nakon 47 dana čekanja. Za njim su pohrlili i ostali kruzeri, dok su iranske topovnjače promatrale bijeg flotile. No već istoga dana Revolucionarna garda (IRGC) optužila je Sjedinjene Države za kršenje uvjeta primirja te ponovno zatvorila strateški prolaz.
Sjene oružja i novca
Prema neslužbenim informacijama, IRGC je uredio alternativni koridor sjeverno od otoka Larak i nekim je brodovima naplatio i do 2 milijuna dolara za prolazak. Istodobno je vatrenim oružjem napadnut jedan tanker, dok je drugi pogođen projektilom, što je izazvalo oštru diplomatsku notu Indije i dodatno narušilo pravila međunarodne plovidbe.
Posljedice za kruzing-turizam
Za MSC Cruises, TUI Cruises i ostale velike kompanije ovo je najveći udarac još od incidenta 2019. Deseci otkazanih ruta i tisuće nezadovoljnih putnika prijete dugoročnom gubitku povjerenja u cjelogodišnje krstarenje Zaljevom. Analitičari podsjećaju da je riječ i o testu međunarodnog prava, budući da „sloboda plovidbe” stoji u samome temelju Konvencije UN-a o pravu mora.
„Globalni turistički lanci pokazali su se ekstremno ranjivima na geopolitičke potrese”, zaključuje jedna analiza, procjenjujući da će ishod tajnih iransko-američkih pregovora, u kojima Pakistan trenutno posreduje, odrediti buduću sigurnost rute.
Dok kruzeri plove prema sigurnijim lukama, Hormuz ostaje zatvoren za većinu komercijalnog prometa. Svjetska pomorska industrija sada s neizvjesnošću prati svaki potez Teherana – i pita se koliko će dugo sljedeći „prozor mira” ostati otvoren.