Europsko tržište krumpira urušilo se pod teretom rekordne ponude: procjenjuje se da na skladištima leži oko 3,3 milijuna tona neprodane robe.
U zemljama koje predvode Nizozemska, Belgija, Njemačka i Francuska proizvođači bilježe dosad nezabilježenu pojavu – negativne otkupne cijene. Nizozemski sustav praćenja PotatoNL bilježi između –1 i –2 eura za 100 kilograma stočnog krumpira, pa poljoprivrednici sami snose troškove prijevoza i zbrinjavanja viška. Dio uroda već završava kao stočna hrana ili sirovina za bioplinska postrojenja.
Stručnjak za tržište Niels van der Boom upozorava da „trenutačno nema naznaka brze stabilizacije”. Skladištenje nije rješenje: proširenje kapaciteta traži nova ulaganja, a cijene i dalje padaju. Situaciju bi, upozorava on, dodatno mogao pogoršati skok troškova transporta zbog rata s Iranom.
Korijen krize leži u protekle dvije godine. Visoka potražnja i povoljne ugovorne cijene motivirale su poljoprivrednike da prošire zasijane površine, a idealni vremenski uvjeti donijeli su izdašne prinose. Potražnja je potom naglo splasnula, dok je proizvodnja ostala rekordna.
Izvozne su mogućnosti također sužene: geopolitičke napetosti, američke carine i rast konkurencije iz Kine, Indije i Egipta pojačavaju pritisak na cijene. Dok se tržište ne uravnoteži, mnogi europski uzgajivači suočeni su s paradoksom da plaćaju kako bi se riješili vlastitoga uroda.