PRISTINA – Smrt 27-godišnjeg Agona Zejnullahua tijekom policijske intervencije u Lipljanu ponovno je otvorila pitanje zloporaba ovlasti u kosovskoj policiji i dovela do suspenzije više od desetak službenika, od kojih se petorica sada tereti za ubojstvo iz nehaja. Dok javnost čeka ishod procesa, Europska unija – najveći financijer i politički pokrovitelj kosovskih snaga reda – propituje koliko je sustav sposoban reformirati se i ostati na europskom putu.
EU je u posljednjih pet godina uložila tri milijuna eura izravne pomoći i još 1,5 milijuna u obuku, a misija EULEX pruža širu potporu vladavini prava. Ipak, jedan visoki dužnosnik EU-a opisao je policijsko nasilje u Kosovu kao „endemsko”. Prema Inspektoratu policije Kosova (PIK), broj pritužbi porastao je za više od 20 % u tri godine, ponajviše u Prištini gdje je prisutnost policije najjača.
Povjerenje među Srbima gotovo je nestalo: dok 77 % kosovskih Albanaca i dalje vjeruje policiji, samo 14 % Srba dijeli to mišljenje. Prekretnica je nastupila u studenome 2022., kada je više od 600 srpskih policajaca dalo kolektivni otkaz nakon što je vlada odbila provesti Asocijaciju općina sa srpskom većinom, dio sporazuma iz 2015. posredovanog od EU-a. Priština tvrdi da bi taj mehanizam otvorio vrata prevelikom utjecaju Beograda.
Vlada je sigurnosnu prazninu popunila uglavnom albanskim policajcima, pritom skraćujući temeljnu obuku s šest na samo tri mjeseca – najkraće u regiji. Većina novih regruta ne govori srpski, a neki dolaze iz militariziranih postrojbi. Istraživanje iz 2024. pokazalo je da taj potez podupire 93 % Albanaca, dok ga prihvaća tek 1 % Srba; 35 % Srba izjavilo je da se sada osjeća manje sigurno.
Upozorenja su stizala iz civilnog društva i međunarodnih krugova, osobito nakon što su se pojavile fotografije policajaca s etničkim i nacionalističkim obilježjima – što krši Ustav Kosova. Bruxelles je u lipnju 2023. zamrznuo financijsku potporu i prekinuo visoke političke kontakte, pozivajući na hitno rješavanje pitanja Asocijacije i prekomjerne upotrebe sile.
Problemi se, međutim, prelijevaju i izvan sjevera. Direktor Centra za sigurnosne studije Kosova Mentor Vrajolli upozorava da su „posljedice ubrzanog školovanja već vidljive širom zemlje”. Miodrag Miličević iz srpske nevladine organizacije Aktiv tvrdi da ga je 2022. policija fizički napala blizu granice sa Srbijom, a podnio je i prijavu protiv PIK-a jer u 82-članom osoblju rade samo tri Srbina i dva Bošnjaka.
Policija je za Euractiv priznala propuste te najavila povratak dulje obuke: šest mjeseci u učionici i godinu dana terenske prakse. No i dalje postoje prepreke. Sjedinjene Države donirale su prošle godine više od 500 kamera za uniforme, ali PIK navodi da ih koristi tek 10 % graničnih i prometnih policajaca. Policija se pozvala na navodna ograničenja Vrhovnog suda i Agencije za zaštitu podataka; obje institucije to demantiraju, tvrdeći da nikad nisu bile konzultirane osim u kontekstu nadzora granice.
Dok Europska služba za vanjsko djelovanje odbija komentirati učinke sankcija, napetosti oko policijskih praksi i manjinskih prava sve snažnije bacaju sjenu na kosovsku kandidaturu za članstvo u EU-u, podnesenu 2022. godine. Neki dužnosnici u Bruxellesu već otvoreno sumnjaju u spremnost Prištine da ispuni ključne kriterije vladavine prava i zaštite manjina.
Za Kosovo, reforma policije tako postaje test ne samo profesionalnih standarda nego i vjerodostojnosti europske ambicije.