Danska prijestolnica, već slavna po mreži biciklističkih staza, još jednom podiže ljestvicu: grad je u proračunu odobrio 602 milijuna danskih kruna (oko 70,5 milijuna funti) za nova poboljšanja među kojima se ističe širenje takozvanih „zelenih valova” na dodatnih 15 trasa.
Što je „zeleni val”? Od prije 16 godina Kopenhagen na ključnim prometnicama usklađuje semafore tako da biciklist koji u špici vozi oko 20 km/h nailazi samo na zelena svjetla. Rješenje je postalo toliko popularno da gradski planeri vjeruju kako može dodatno smanjiti zastoje i još više ljudi izvući iz automobila.
Zašto je važno? • Istraživanja procjenjuju da bi masivna gradnja bicistaza u svim gradovima mogla srezati emisije CO₂ iz privatnih vozila za 6 %. • Na cestama EU-a godišnje pogine oko 20 000 ljudi; veliki, teži automobili povećavaju rizik za pješake i bicikliste. • Manje automobila znači i manje čestica prašine i ispušnih plinova koji onečišćuju gradski zrak.
Što donosi novi paket?
- Proširenje „zelenih valova” na 15 novih ruta.
- Izgradnja najdužeg biciklističkog mosta u zemlji.
- Bolja rasvjeta duž biciklističkih staza radi sigurnije vožnje u večernjim satima.
Grad na pedalama, ali i na vjetru Kopenhagen se još 1970-ih, potaknut masovnim prosvjedima biciklista, okrenuo dvokotačima i izgradio mrežu staza koja mu danas donosi reputaciju svjetske biciklističke metropole. Ipak, gradske vlasti priznaju da i dalje teško smanjuju broj automobila koji svakodnevno pristižu iz okolice. Tu u igru ulaze superbrze biciklističke magistrale do predgrađa, no crvena svjetla u središtu usporavala su vozače – problem koji bi „zeleni valovi” trebali ublažiti.
Leena Ylä-Mononen, čelnica Europske agencije za okoliš, koja se iz Helsinkija prije dvije godine preselila u Kopenhagen, opisuje iskustvo: „Trebalo mi je malo vremena da uhvatim ritam, ali vožnja biciklom ovdje je najugodniji način kretanja. Grad je ravan, iako vjetar zna biti izazov, pa ipak morate dobro okretati pedale.”
U utrci s Amsterdamom za titulu europskog biciklističkog glavnog grada, Kopenhagen ovim potezom pokazuje da se ne namjerava zadovoljiti postojećim stanjem. Ako uspije ubrzati protok biciklista i dodatno smanjiti ovisnost o automobilu, mogao bi poslužiti kao model i za druge velike gradove poput Pariza ili Londona, koji ubrzano sustižu nordijski uzor.