Autor nove studije „Anksiozna generacija” analizira kako je prodor pametnih telefona i društvenih mreža preoblikovao svakodnevicu tinejdžera i uveo zabrinjavajući rast anksioznih poremećaja, depresije i poremećaja raspoloženja.
Prema zaključcima knjige, dvadeset prvo stoljeće već mnogi stručnjaci nazivaju erom epidemije mentalnih bolesti. Uz ubrzani postmoderni ritam života i pritiske tržišnog natjecanja, psihičko zdravlje mladih dodatno je uzdrmala pandemija koronavirusa, koja je donijela restrikcije i nove obrasce ponašanja.
Slabljenje igre, jačanje ekrana
Autor podsjeća da je djetinjstvo temeljeno na igri počelo slabjeti još osamdesetih godina. S pojavom tzv. „djetinjstva uz mobitel” početkom 2010-ih, tradicionalna slobodna igra gotovo je nestala, a njezino mjesto zauzele su aplikacije, notifikacije i stalna povezanost.
Pretjerana zaštita – dvosjekli mač
Knjiga razmatra i ulogu roditelja, škole te šire zajednice. Upozorava da stalno nadgledanje i želja da djeca budu zaštićena od svake neugode mogu rezultirati suprotnim učinkom – smanjenom otpornosti i većom tjeskobom.
Poziv na promišljenu upotrebu tehnologije
Zaključak autora jasan je: potrebno je postaviti jasne granice korištenja ekrana, vratiti djeci prostor za slobodnu igru i poticati stvarne, izravne socijalne kontakte. Bez toga, porast mentalnih poremećaja među mladima mogao bi postati trajna konstanta novog doba.