Ukrajina je proizvela novu krstareću raketu dometa oko 3000 kilometara i sad je, prema analizi danskog vojnog stručnjaka Andersa Pucka Nielsena, koristi ponajprije kao sredstvo političkog odvraćanja.
Nielsen ističe da je razvoj vlastitih sposobnosti za udare duboko u ruski teritorij „jedna od najvažnijih prekretnica rata”. Dok je Moskva od početka invazije mogla pogađati bilo koju točku u Ukrajini, Kijev je tu mogućnost stekao tek nedavno. Ključnu ulogu ima raketa „Flamingo” – projektil s tonu teškom bojnom glavom, usporediv s američkim Tomahawkom, koji Ukrajini daje novu razinu strateške neovisnosti.
Iako je dosad potvrđeno tek nekoliko napada „Flamingom”, službeni Kijev tvrdi da trenutačno mjesečno proizvodi pedesetak tih projektila, a do siječnja 2026. planira doseći 200 komada. Pitanje zašto ih ne koristi češće Nielsen objašnjava pripremama za zimu: Ukrajina računa na mogućnost novog vala ruskih napada na njezin elektroenergetski sustav i želi imati zalihe za potencijalnu odmazdu.
Predsjednik Volodimir Zelenski tu je strategiju sažeo porukom: „Ako Rusija ugasi svjetla u Kijevu, Ukrajina će ugasiti svjetla u Moskvi.” Neposredno nakon te izjave Moskva je gađala ukrajinsku elektranu, a Kijev odgovorio udarom na rusko postrojenje u Belgorodu, što je privremeno ostavilo oko 100 000 ljudi bez struje.
Prema Nielsenu, time Ukrajina prelazi iz čiste obrane u fazu odvraćanja kaznom – prijeti udarima na ruske ekonomske i energetske ciljeve kako bi spriječila buduće napade. „Ukrajina prvi put pokazuje da se ne osjeća samo sposobnom boriti, nego i odvraćati Rusiju od određenih poteza”, zaključuje Nielsen.
