Dok se ministri obrane saveznica spremaju na idućem tjednom samitu u Haagu odobriti novi cilj od 5 % BDP-a za obranu, kibernetička industrija trlja ruke – čak 1,5 postotnih bodova tog iznosa namijenjeno je „široj sigurnosti”.
Prema prijedlogu, 3,5 % BDP-a usmjerit će se na klasične vojne kapacitete, a preostalih 1,5 % moglo bi obuhvatiti ulaganja u zaštitu od kibernetičkih napada, sabotaža i dezinformacija te u sigurnost ključne infrastrukture poput podmorskih internetskih kabela.
„Za većinu europskih država najozbiljnija prijetnja trenutačno dolazi iz kibernetičkog prostora”, upozorava Casper Klynge, bivši danski tehnološki veleposlanik, danas potpredsjednik tvrtke Zscaler. „Bila bi propuštena prilika da se novi novac ne iskoristi za obranu od tih napada.”
Granice nove kategorije potrošnje neće biti potpuno otvorene. Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker poručuje da 1,5 % „nije vreća bez dna”: troškovi moraju ostati povezani s obranom, makar se ne radilo samo o „projektilima, tenkovima i haubicama”. Saveznici će sredstva usmjeravati prema projektima mobilnosti, lukama, željezničkim sustavima, telekomunikacijama – i, naravno, kibernetičkoj sigurnosti.
U Bruxellesu se, međutim, već vodi rasprava o tome tko će najviše profitirati. Paolo Palumbo iz finskog WithSecurea nada se da sredstva „neće završiti u džepovima američkih divova poput Microsofta i Googlea” nego potaknuti „europsku izvrsnost”. I Klynge primjećuje sve jači pritisak europskih vlada da diverzificiraju tržište i izgrade vlastite kapacitete, premda očekuje „istinsku transatlantsku suradnju”.
Skeptici pak sumnjaju da će nova ljestvica donijeti pravi, dodatni novac. Istraživač Simon Van Hoeymissen upozorava na „kreativno knjigovodstvo”, a Fabrice Pothier iz Rasmussen Globala 1,5 % naziva „Trumpovom kozmetikom”. Christopher Ahlberg iz Recorded Futurea otvoreno kaže: „Ne bi bilo dobro da države lažiraju put do 5 %.”
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte već je najavio da će članice morati podnositi godišnje planove povećanja izdvajanja, premda Savez zasad ne otkriva hoće li detaljno provjeravati i sigurnosnu komponentu od 1,5 %. Luksemburški zastupnik Sven Clement nada se da će proširena definicija izdataka konačno omogućiti ulaganja u kritičnu infrastrukturu „koja se više neće smatrati samo troškom, nego nužnošću”.