Završetkom ligaške faze Lige prvaka doznali smo 24 kluba koja će od veljače do svibnja loviti europsku krunu, ali je posljednje kolo – s čak 18 utakmica u istom terminu – pokazalo i tamnu stranu reformiranog natjecanja.
Najdramatičnije je bilo u Portugalu, gdje je vratarska legenda Anatolij Trubin u osmoj minuti nadoknade glavom zabio za 4-2 protiv Real Madrida i pogurao Benficu ispred Marseillea zahvaljujući boljoj gol-razlici. Trenutak euforije odmah je zasjenila izjava trenera Josea Mourinha:
„Nekoliko sekundi nakon izmjena rekli su mi da nam treba još jedan gol. Poludio sam. Pitao sam se zašto mi to nisu rekli ranije.”
Mourinhova zbunjenost postala je simbol raspleta u kojem ni treneri, ni igrači, a često ni navijači nisu bili sigurni što je njihovoj momčadi potrebno za prolaz.
Reforma uvedena prošle sezone ukinula je klasičnih osam skupina po četiri kluba i povećala broj sudionika s 32 na 36. Sada svi tvore jedinstvenu ligu u kojoj svatko odigra osam susreta (po četiri doma i vani). Poredak nakon toga određuje:
• mjesta 1.–8. – izravan plasman u osminu finala
• mjesta 9.–24. – doigravanje za preostalih osam pozicija, pri čemu su klubovi od 9. do 16. mjesta nositelji.
UEFA je reformom željela ispuniti dvije zadaće:
- povećati prihode kroz veći broj utakmica;
- osigurati uzbudljivu završnicu.
Prvu je, sudeći po komercijalnim projekcijama, ostvarila. Druga je došla uz neplaniranu cijenu – golemu složenost bodovanja koja je na lisabonskoj travi gotovo skupo stajala Benficu.
Istodobno, treneri iz najjačih liga upozoravaju da dodatne utakmice pojačavaju umor, rizik od ozljeda i logističke troškove, dok se raspored tijekom sezone već sada smatra pretrpanim.
Hoće li konfuzija s posljednjeg kola potaknuti dodatne korekcije formata, zasad ostaje otvoreno. Jasno je tek da je nogomet dobio spektakl – ali i novi razlog za glavobolju.