Građani diljem Hrvatske posljednjih su tjedana zatrpali Poreznu upravu prigovorima na rješenja o porezu na nekretnine. Prema podacima objavljenima u domaćim medijima, pristiglo je više od 20 000 žalbi, a lista promašaja otkriva neugodne (i često apsurdne) lapsuse državne administracije.
• Uplatnice su dobili Zagrepčani koji borave u državnim stanovima jer su u potresu 2020. ostali bez vlastitog doma. • Porez je zaračunan i vlasnicima koji su svoje stanove legalno iznajmili potresnim stradalnicima – no nisu priznati kao „trajni najam”, što bi ih oslobodilo obveze. • Stanarima gradskih stanova, koji u njima i dalje žive, također su stigle uplatnice. • Vlasnici koji su stanove iznajmili poduzećima za smještaj stranih radnika morali su platiti jer „nije riječ o izravnom stanoprimcu”. • Rješenja su primili i ljudi koji su stanove odavno prodali ili ih tek unajmljuju, ali se i dalje vode u komunalnim evidencijama.
Nakon bure nezadovoljstva iz Porezne uprave poručuju da će „sve pogreške biti ispravljene”, a onima koji su već uplatili novac obećan je povrat. Objašnjavaju kako su podatke o vlasnicima i statusu stanova morali povlačiti iz nekoliko različitih baza te ih naknadno usklađivati, što je – zbog nesklada katastarskih i zemljišnoknjižnih zapisa – dovelo do niza omaški.
Slučaj je još jednom ogolio kronične boljke hrvatskog sustava evidencija: nesređene gruntovnice, višestruke (često proturječne) baze podataka i sporost birokracije. Stručnjaci upozoravaju da porezni sustav ne bi smio počivati na „istražnim radovima” građana, nego na jednom, ažurnom registru vlasništva – što Hrvatska ni tri desetljeća nakon osamostaljenja još nema.
Dok se građani birokratski iscrpljuju kako bi dokazali da porez ne trebaju platiti, država ih, paradoksalno, poziva da joj sami dostave točne podatke o vlastitim nekretninama. "Građani praktički moraju pomoći državi da im naplati porez", ironiziraju pogođeni vlasnici, podsjećajući da se stanje nekretnina već može provjeriti i preko javno dostupnih satelitskih snimaka.
Porezna uprava zasad ne otkriva koliko će vremena trebati da se isprave svi krivi izračuni ni koliki će biti ukupan trošak povrata, no obećava da će ubuduće „sustav biti precizniji”. Do tada, za mnoge ostaje gorak dojam da su – barem nakratko – platili danak nesređenim knjigama i administrativnim rupama, a ne vlastitom imovinskom luksuzu.