Djeca koja u prvim godinama osnovne škole steknu dobru čitalačku rutinu kasnije lakše svladavaju sve predmete, ističe stručnjakinja za foniku Ann Sullivan. U razgovoru za britanske medije podijelila je praktične savjete kako čitanje pretvoriti u obiteljski užitak, a ne u napornu obvezu.
• Počnite odmah – bez obzira na dob Sullivan naglašava da „nikada nije prerano, ali ni prekasno“ za čitanje. I najmanja djeca profitiraju od glasnog čitanja slikovnica, dok stariji osnovnoškolci često trebaju podršku da poboljšaju tečnost i razumijevanje teksta.
• Upoznajte školski program fonike Fonika, metoda koja povezuje slova i zvukove, temelj je početnog čitanja. Roditeljima se savjetuje da provjere kojim se programom njihova škola služi kako bi kod kuće mogli pratiti isti redoslijed učenja glasova i slogova.
• Deset minuta svaki dan čini razliku Kad dijete donese prvu školsku knjigu, priče su kratke i stanu u desetak minuta. Redovitih deset minuta zajedničkog čitanja, tvrdi Sullivan, dovoljno je da mališan stekne sigurnost i razvije ljubav prema knjigama.
• Pretvorite čitanje u igru Dok čitate, prstom pratite tekst slijeva nadesno, izmjenjujte se u rečenicama, razgovarajte o ilustracijama i sadržaju. Ako pažnja popusti, kratko se zamijenite u ulogama ili glumite likove – važno je da atmosfera ostane zabavna.
• Vježbe za starije čitače Djeca koja već dešifriraju riječi ponekad čitaju presporo jer ih izgovaraju slovo po slovo. Sullivan preporučuje „zborsko čitanje“ – roditelj i dijete naglas čitaju isti tekst u istom ritmu – te ponavljanje istog odlomka nekoliko puta s naglaskom na izražajnost. U vježbu se mogu uključiti braća, sestre ili rođaci, što dodatno diže samopouzdanje i tempo.
• Igrajte se jezikom s predškolcima Za djecu koja još ne idu u školu korisne su pjesmice s rimom, igre riječima i pokretima te svaka aktivnost koja spaja zvuk i gestu. Dok čitate, sjednite tako da dijete vidi vaše lice i knjigu, koristite mimiku i „malo drame“ kako biste naglasili ritam priče.
Sullivan zaključuje da djeca čitanje doživljavaju pozitivno samo ako ga odrasli prestanu gledati kao zadatak. „Neka to bude vrijeme povezivanja, smijeha i igre – tada knjige prestaju biti bauk, a postaju prozor u svijet mašte“, poručuje.