Srce nam u prosjeku otkuca oko 100 000 puta na dan, povremeno ubrzava ili usporava i pritom uglavnom radi bez greške. No kronično prebrz, prespor ili nepravilni ritam može upozoriti na ozbiljan poremećaj – srčanu aritmiju.
„Srčane aritmije su zapravo nepravilnosti u pravilnom radu srca“, objašnjava dr. Julian Chun, voditelj kardiologije bolnice Agaplesion Markus u Frankfurtu i član znanstvenog savjetodavnog odbora Njemačke zaklade za srce. Normalni ritam kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti, a sve veća odstupanja traže pozornost liječnika, osobito ako ih prate slabost, nesvjestica ili bol u prsima.
Najčešća je fibrilacija atrija – „potpuni električni kaos u atriju“ – koja onemogućuje usklađeni rad pretklijetki i klijetki, povećavajući rizik od zatajenja srca i moždanog udara. Neki pacijenti osjete lupanje, treperenje ili preskakanje srca, drugi do dijagnoze dođu tek nakon moždanog udara, pa je redovita samokontrola pulsa korisna.
Kako provjeriti puls
- Položite kažiprst i srednji prst jedne ruke na unutarnju stranu zapešća druge, ispod palca.
- Lagano pritisnite dok ne osjetite radijalnu arteriju.
- Brojite otkucaje.
Ako su otkucaji vrlo brzi, spori ili neujednačeni, sljedeći je korak elektrokardiogram (EKG). Dr. Chun povremenu kontrolu pulsa posebno preporučuje osobama starijima od 75 godina, onima starijima od 65 s čimbenicima rizika poput dijabetesa ili hipertenzije, te svima koji su već preboljeli moždani ili srčani udar.
Većina kratkih nepravilnosti koje sami primijetimo ispada bezopasna, ali valja potražiti pomoć ako se jave bol u prsima, vrtoglavica ili izražen umor.
Što može potaknuti aritmiju • Alkohol je „poznat okidač“, upozorava Chun i savjetuje najviše tri pića tjedno. • Kava u umjerenim količinama (dvije do tri šalice raspoređene tijekom dana) ne predstavlja problem. • Pretilost povećava rizik, pa su uravnotežena prehrana i gubitak suvišnih kilograma važni. • Redovita aerobna tjelovježba koristi srcu, ali pretjerivanje – primjerice kod triatlonaca i maratonaca – može povećati sklonost fibrilaciji atrija.
Zaključak je jasan: povremeno „preskakanje“ srca najčešće nije razlog za paniku, no redoviti pulsni „samopregled“, zdrave navike i pravodobni odlazak liječniku ključni su za miran i ujednačen rad najvažnijeg mišića u tijelu.