Na istraživačkom kampusu u Jülichu u petak je svečano pušten u rad Jupiter, najbrži europski i četvrti najbrži superračunalni sustav na svijetu.
„Tvornica” za umjetnu inteligenciju
Za razliku od klasičnih superračunala namijenjenih simulacijama ekstremnih vremenskih pojava ili nuklearnih pokusa, Jupiter sadrži i opsežan sklop posebno dizajniran za treniranje modela umjetne inteligencije. Time postaje predvodnik u mreži europskih „AI tvornica” – centara s vrhunskom računalnom opremom kojima Europska komisija želi otvoriti pristup domaćim poduzećima i istraživačima.
„Jupiter jača digitalni suverenitet Europe, ubrzava otkrića i osigurava da naši istraživači, inovatori i industrija imaju na raspolaganju najmoćnije i najučinkovitije računalne resurse”, poručila je povjerenica za inovacije Ekaterina Zaharieva u povodu puštanja sustava u rad.
Visoki uzvanici u Jülichu
Svečanom rezanju vrpce nazočili su i njemački kancelar Friedrich Merz, ministrica znanosti Dorothee Bär te digitalni ministar Karsten Wildberger, potvrđujući nacionalnu važnost projekta.
Konkurencija stiže iz Francuske
Iako Jupiter zasad prednjači u EU-u, Francuska za iduću godinu najavljuje puštanje superračunala Alice Recoque istih performansi, također povezanog s AI tvornicom.
U ostalim državama članicama nekoliko je projekata još u izgradnji, a izvorni plan Komisije da svi centri budu potpuno operativni do kraja 2025. sve je teže održati kako se rok približava.
Sljedeći korak: AI gigatvornice
Paralelno se razmatraju prijedlozi za gradnju još snažnijih „AI gigatvornica” – postrojenja koja bi za potrebe treniranja umjetne inteligencije višestruko nadmašila današnji Jupiter.
Dok Europa očekuje nove instalacije, Jülich je već postavio letvicu visoko, nudeći istraživačima i tvrtkama dosad nedostižnu računalnu snagu – ključnu kariku u utrci za tehnološku samostalnost kontinenta.
