Glumac Jim Carrey otkrio je koliko je daleko morao ići kako bi 2000. godine utjelovio ciničnog božićnog kradljivca u filmu „Kako je Grinch ukrao Božić” redatelja Rona Howarda.
• Svakodnevna preobrazba: Carrey je u šminkeraju provodio između tri i osam sati. Kostim od jakove dlake, proteze, umjetni zubi i kontaktne leće izazivali su nesnosnu nelagodu.
• Punkt pucanja: već nakon prvog dana snimanja komičar je producentima i redatelju kazao da želi napustiti projekt i vratiti honorar.
• Nekonvencionalno rješenje: produkcija je angažirala Richarda Marcinka, bivšeg zapovjednika Navy SEAL-a i instruktora CIA-inih tehnika otpornosti na bol. Marcinko je glumcu demonstrirao metode disanja, mentalnog preusmjeravanja fokusa i samokontrole kako bi izdržao duge sate u kostimu.
• Carreyjeva refleksija: „Moraš paziti što tražiš… Taj glumac mora živjeti u tom osjećaju”, prisjetio se godina poslije, ističući da patnja ne završava kad se kamere ugase.
Dvadeset pet godina nakon premijere komedije koja je zaradila više od 345 milijuna dolara diljem svijeta, Carrey tvrdi da bi lik Grincha ponovio samo uz pomoć motion-capture tehnologije – bez opetovanog, iscrpljujućeg uranjanja u latex, dlaku i leće.