Gisèle Pelicot, Francuskinja čija je priča potresla svijet, danas se ponovno pojavljuje pred sudom u Nîmesu. Nije riječ o novom procesu za njezina bivšeg supruga Dominiquea Pelicota, već o žalbi Husamettina Dogana, građevinskog radnika koji je u prvom postupku dobio devet godina zatvora zbog silovanja nad Pelicot dok je bila onesviještena.
Pelicot je prošle godine odlučila odbaciti pravo na anonimnost i time postala simbol borbe protiv seksualnog nasilja. „Doći će kako bi objasnila da silovanje ostaje silovanje, ne postoji ‘malo’ silovanje”, poručio je njezin odvjetnik Antoine Camus uoči četverodnevnog suđenja.
Od 51 muškarca osuđenog u travnju 2024., njih 17 najprije je najavilo žalbu, ali su svi osim Dogana postupno odustali. Dogan se na prvom suđenju branio riječima da je mislio „kako je to samo igra” te ustvrdio: „Nisam silovatelj, to je preteško breme za mene.” Njegov odvjetnik zasad šuti pred medijima.
Dominique Pelicot, jedan od najtežih seksualnih zločinaca u novijoj francuskoj povijesti, služi 20-godišnju kaznu u samici zbog gotovo desetljeća sustavnog drogiranja i prepuštanja supruge desecima muškaraca u obiteljskom domu u Mazanu. Na prvom je suđenju priznao krivnju i izjavio: „Ja sam silovatelj i svi optuženi u ovoj prostoriji su silovatelji.” I u žalbenom će postupku svjedočiti putem video veze.
Slučaj je izazvao globalnu osudu i potaknuo raspravu o neučinkovitosti francuskog pravosuđa u zaštiti žrtava silovanja. Brojne analize objavljene nakon prvog procesa ukazale su na kronične propuste: premda se od 2016. broj prijava silovanja utrostručio, na sud završava tek mali dio, a presudom za silovanje okonča se samo 3,3 % prijava. Više od 130 feminističkih udruga sada zahtijeva temeljitu reformu, veća financijska ulaganja i bolju institucionalnu podršku preživjelima.
U isto vrijeme, francuski parlament raspravlja o uvođenju definicije silovanja koja se temelji na nedostatku pristanka. Zastupnica Zelenih Marie-Charlotte Garin ističe da je „slučaj Pelicot promijenio društveno razumijevanje pristanka”, ali upozorava da promjena zakonskog teksta nije dovoljna bez „revolucije u cijelom sustavu”.
Novi proces u Nîmesu stoga je više od obične žalbe: test je za francusko pravosuđe koje pod sve jačim pritiskom javnosti mora dokazati da može zaštititi žrtve i jasno osuditi počinitelje seksualnog nasilja.